Godišnji izvještaj za 2015. godinu

„IZGRADNJA KAPACITETA III“

podržano od OAK Fondacije

Cilj 1. Podrška žrtvama porodičnog nasilja putem niza direktnih usluga.
-Žrtve porodičnog nasilja su ohrabrene da progovore o nasilju nad njima, da ga prijave i osnažene da preuzmu kontrolu nad svojim životima (putem SOS linije i/ili ličnim dolaskom u svajetovalište zaprimljeno je ukupno 303 prijave nasilja u prodici; pokrenuto više od 124 pravne radnje)
-Žrtve porodičnog nasilja polažu veću pažnju na zdravstvenu zaštitu (urađen informator, 500 komada za žene iz reda ranjivih kategorija koje dijelimo po Istočnoj Hercegovini; održano više radionica iz oblasti zdravstvenog prosvjećivanja).

-Istočna Hercegovina ima razvijen multidisciplinarni pristup u suzbijanju nasilja u porodici i drugih oblika nasilja nad djevojkama i ženama ( gotovo u svim procesuranim slučajevima sudjelovali su u potpunosti ili djelimično institucije/organizacije potpisnici Sporazuma o saradnji kao podrška žrtvama; održano 18 okruglih stolova, 13 seminara, 24 radionica, 7 konferenica sa drugim NVO-ima, žrtvama porodičnog nasilja kao i potpisnicima Sporazuma o saradnji ; sprovodi se monitoring saradnje sa potpisnicima Sporazuma o saradnji kako bi ga unaprijhedlili i revidirali sa postojećim zakonodavnim izmjenama od momenta potpisivanja do sada)
– Doprinos podizanju svijesti javnosti i razbijanje tabua o nasilju u porodici uključujući i adekvatnije medijsko izvještavanje (održane 3 Javne tribine i 12 radionica za građane; za ove tri godine održano ukupno 18 uličnih kampanja, u svakoj opštini Istočne Hercegovine po jedna u okviru 16 dana aktivizma ; jedna radionica za medije o načinu izvještavanja).

Cilj 2. Promovisanje ekonomskog osnaživanja socijalno ranjivih žena.
-Žene ranjivih kategorija su osposobljene da pokrenu vlastite poslove u Istočnoj Hercegovini (njh 158 su dobile nova znanja i vještine za izradu biznis plana; njih 13 su obučene za razne oblasti zanatskih usluga-rad u vitražu,šivenje, heklanje, pletenje, tkanje, izrada suvenira,sapuna i nakita; njih 120 su dobile nova znanja o uspostavljanju i radu ženskih zadruga).
-Stvoreni optimalni uslovi za rad, izložbu robe i marketing proizvoda i usluga koje će proizvoditi žene žrtve porodičnog nasilja i siromašne seoske žene (putem Srednjovjekovne pijace i Etno sobe- gdje su žene dobile i opremu i materijal i izložbeni prostor u Trebinju što je omogućilo uvećanje njihovog kućnog budžeta).
-Žene farmeri Istočne Hercegovine su organizovane i osnažene da se zalažu za poboljšanje njihovog položaja (međusobno umreženo 71 žena farmera u Istočnoj Hercegovini; urađena anliza potreba i problema žena farmera sa preporukama).
-Uvedeni paketi ekonomskog osnaživanja žena žrtava porodičnog nasilja na lokalnom i entitetskom nivou(na lokalnom nivou opštine Berkovići i Gacko su uvele novu budžetsku liniju bespovratne novčana sredstva za pokretanje samouposlenja za žene žrtve porodičnog nasilja a Grad Trebinje je stavio u Gender akcioni plan za 2016-18; na Entitetskom nivu prva 2 prijedloga naša organizacija samostalno lobira a ostala tri u saradnji sa „Lara“ iz Bijeljine i „HCL“ iz Banjaluke i nadamo se da će se tokom 2016 usvojiti bar djelimično).

Cilj 3. Sprovođenje istraživanja, monitoring i zagovaranje za unapređenje položaja žena u društvu i obezbjeđenje usvajanja i sprovođenja zakona koji štite ženska prava, naročito žena žrtava porodičnog nasilja.
-Istražene pojedine pojave iz oblasti ženskih ljudskih prava i položaja žena u društvu i porodici u BH (urađena studija, vidjeti rezime studije).
-Ojačan ženski lobi (naša organizacija je postala punopravna članica Sigurne mreže i zajedno sa drugim organizacijama kroz ovu i druge mreže-Ženska mreža BiH, Ženska posla i dr. Radi na jačanju ženskog lobija u BiH kao i u regionu).
-Unapređeno postojeće zakonodavstvo koje tretira ženska ljudska prava (Putem dvodnevne konferenciju mladih feministkinja lobirali smo za unapređenje postojećeg zakonodavstva koje tretira nasilje nad ženama; pokrenuli smo snažnu kampanju u 2015. kao nastavka predhodnih, za izmjenu zakonodavstva koje tretira ekonomsko osnaživanje žena žrtava porodičnog nasilja, pokrenuli smo i kampanje za izmjenu Porodičnog zakona RS i Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja koje ćemo također prenijeti u naredni period jer naši zahtijevi nisu uvaženi ali mi ne odustajemo od njih-u ovome će nam pomoći i planirani monitoring sudskih slučajeva kao i rada policije u periodu 2016/2017).
-Povećan broj žena na izbornim listama nakon izbora (u okvirima ulične kampanje pružili smo podršku ženama političarkama svih političkih opcija u BH) .
-Doprinos kvalitetnijem životu žena u društvu i porodici (organizovanjem brojih okruglih stolova, istraživanja, studija, javnih tribina, radionica, kampanja, medijskih priloga, konferencija i seminara, uticalo je na doprinos podizanja svijesti generalno kod građana što vodi ka kvalitetnijem životu žena u društvu i porodici ) .

Cilj 4. Jačanje održivosti Ženskog centra Trebinje kroz vanjsko namicanje sredstava, stvaranje lokalnih prihoda i podrška dobrobiti zaposlenih i drugih relevantnih aktera.
-Trideset profesionalaca iz Istočne Hercegovine (policajaca, socijalnih radnika, zdravstevnih radnika i naše organizacije) je prošlo vrlo kvalitetan trening „Pregorjevanje profesionalaca“.
Članice naše organizacije prošle su ukupno tri seminara za namicanje sredstava uključujući i u vezi osnivanja i vođenja zadruge.

ETNO SOBA

podržano od NATO

U toku izvještajnog perioda, naša organizacija je u skladu sa projektom realizovala sve aktivnosti i ostvarila zacrtane rezultate. Projekat je realizovan u Trebinju.
Naša organizacija je adaptirala prostor, nabavila mašine i omogućila ženama da imaju opremljen prostor za rad i izložbu ručnih radova. Nabavili smo 4 stare mašine za šivenje i jednu staru industrijsku mašinu za šivenje. Nabavili smo dva ormara i četiri police, sto za rad i šest stolica. Nabavljen je i repromaterijal koji je korišćen za obuku 40 žena. Također, nabavljen je i kompjuter i projektor sa platnom.
Prema iskazima samih žena , zahvaljujući ovom projektu, uspjele su da svoj kućni budžet ojačaju privređivanjem u Etno sobi.
Također smo u periodu izvještavanja održali svakog mjeseca po jednu radionicu na ove teme:
• „Nasilje u porodici“,
• „Zdravstveno prosjećivanje-najčešće oboljenja kod žena“,
• „Trauma-šta je to?“,
• „Mehanizmi zaštite od stresa“ i
• „Trafiking“.
Kroz ove radionice je prošlo ukupno 51 žena. Dakle direktnu korist od ovog projekta imale su 103 žene, dobi od 20 do 70 godina ali i njihove porodice kao indirektni korisnici.

PREVENCIJA ZLOČINA IZ MRŽNJE U ZEMLJAMA CEE I ZAPADNOG BALKANA

podržano od In IUSTITIA,o.p.s.

U toku izvještajnog perioda održali smo , u skladu sa Ugovorom, pet radionica za Istočnu Hercegovinu . Učesnici su bili osobe iz centara za socijalni rad ali I iz policije, domova zdravlja I organizacija.
U svakoj opštini smo imali najmanje po deset učesnika a negdje je zbog povećanog interesovanja bio veći broj prisutnih .
Radionice smo održali ovim redoslijedom:
• 31.07.2015. u Trebinju za Ljubinje I Nevesinje
• 25.08.2015. u Trebinju za Trebinje ,
• 26.08.2015. u Trebinju za Bileću
• 28.08. 2015. u Trebinju za Gacko
• 31.08. 2015. u Trebinju za Berkoviće.
Na savakoj radionici podjeljeni su materijali a učesnici su podjelili svoje stavove. Ispostavilo se da niko od njih nije imao iskustva u radu sa zločinima iz mržnje I da im nije poznato da je ijedan slučaj u njihovim zajednicama proicesuiran pod tim terminom.
Učesnici su naveli das u se najviše susretali sa terminom „zločin iz mržnje“ po vjerskom I etničkom osnovu a ne po osnovu pola ili rase.
Zahvaljujući ovim edukacijama učesnici su se detaljnije upoznali sa terminom „zločin iz mržnje“ I iskazali svoju zainteresovanot da dalje sudjeluju na radionicama ovakvog tipa.
Konstatovano je da iako nismo imali konkretne slučajeve pod ovim terminom, mi smo ipak imali dodira sa žrtvama samo što niti oni, niti njihovi advokati niti institucije u lancu podrške nisu koristikle ovaj termin niti zakonske mogućnosti. Svi učesnici , sa svih radionica, imaju isti zaključak: da se građani kao I sve one institucije/organizacije koje se nalaze u „lancu pomagača“ trebaju dobiti više informacija na ovu temu kao I o postojećem zakonodavstvu jer se ispostavilo da mali broj njih je uopšte upoznat da zakon reguliše ovu oblast, kao posebnu.

ZADRUGARSTVO KAO USPJEŠAN MODEL EKONOMSKOG OSNAŽIVANJA ŽENA FARMERA

podržano od Ambasade Sjedinjenih Država u BiH

U toku izvještajnog perioda, 01.07.2015 zaključno sa 31.12.2015. realizovali smo ove aktivnosti ovim hronološkim redom. Prvo smo sa predstavnicima 6 lokalnih organizacija napravili sastanke gdje smo dogovorili njihovu saradnju na projektu. Svako od njih je dobio po 20 plakata (ukupno 120 komada) koje su postavili u svojim opštinama. U svakoj opštini imali smo i gostovanje na loklnom radiju gdje smo predstavili projekat i pozvali žene farmere da se prijave za učešće na radionicama. Sve žene, po njih 20, iz svake opštine je anketirana i urađena je analiza potreba i problema sa preporukama.
Ukupno smo realizovali 30 radionica, po 5 istih u svakoj od 6 opština Istočne Hercegovine (u Trebinju, Bileći, Gacku, Nevesinju, Ljubinju I Berkovićima).
Odražano je po pet radionica na teme:
1.“Prezentacija poljoprivredne proizvodnje žena u Istočnoj Hercegovini-stanje i mogućnosti“, 2.“Šta je zadruga-primjeri dobre prakse i naučene lekcije“,
3.“Pravni okvir i zadrugarski akti“,
4.“Prednosti zadrugarstva“ i
5.“Vođenje i poslovanje ženske zadruge“.
Radionicama su predhodile ankete za ukupno 120 žena farmera koliko je njih i učestvovalo na ovim radionbicama ( u svakoj opštioni po 20).
Radionice su sprovedene u skladu sa planiranim vremenskim okvirom.
Ovaj grant je imao snažan uticaj kako na našu organizaciju tako i na same učesnice. Usvojena su nova znanja, koja će svakako biti iskorišteno kako od strane predstavnika naše organizacije tako i od samih učesnica ove petodnevne edukacije. Naša organizacija će tokom 2016. godine , u maju mjesecu pomoći 8 žena žrtava porodičnog nasilja iz Trebinja da osnuju prvu žensku zadrugu u Hercegovini. Na ovaj način ćemo vrlo praktično iskoristiti nova znanja o osnivanju i vođenju zadruge. No, kako je bilo interesovanje učesnica, stekli smo utisak da smo i inicirali osnivanje zadruge uzgajivača paprika u Berkovićima, duhana u Ljubinju i opšte zadruge u Bileći, u skorijem vremenu.
Kratkoročni cilj projekta je upotpunosti ispunjen, jer smo kroz radionice i kroz brušuru doprinjeli izgradnji ličnih kapaciteta 120 žena poljoprivrednica sticanjem novih znajna o modelu organizacionog poslovanja-zadrugama u izrazito nerazvijenoj regiji Istočne Hercegovine.
Mi smo imali interaktivne radionice, na kojim je učestvovalo 120 žena farmera iz Istočne Hercegovine. Na tim radionicama kao i putem anketa, one su iznijele najčešće probleme sa kojima se sureću kao i rješenja. Uz pomoć edukatora, na osnovu njihovih usluga /proizvoda, dati su prijedlozi kao i korisni savjeti za potencijalne zadruge na nivou opštine i/ili vrste usluge odnosno proizvoda. Mnogi od njih su ostvarili novi kontakt sa predavačima koji su ponudili , nesebično, podršku i savjet i u budućnosti.
Najviše smo diskutovali o problemima i o njihovim prijedlozima riješenja tih problema a oni su identični sa analizom anketa:
Po mišljenju ispitanica uzrok lošeg stanja u Istočnoj Hercegovini leži u: nezaposlenosti, gašenju poljoprivede, gašenju firmi, korupciji, inertnosti stanovništva, neadekvatnom iskporištavanju prirodnih resursa, nepostojanju organizovanog djelovanja vlasti/lokalnih zajednica, nedostatku povjerenja, malom tržištu, nebrizi vlade i svih političkih struktura, siromaštvu, ne ulaganja u Istočnu Hercegovinu, lošoj sradnji između Vlade i lokalnih zajednica, lošim podsticajima, nezainteresovansoti stanovništva za edukacije i plavljenju polja.
Prijedlozi ispitanica za unapređenje položaja žena poljoprivrednica u Istočnoj Hercegovini su: osnivanje ženskih zadruga, aktivniji rad Opština, dostupniji podsticaji, obezbjeđivanje plasmana proizvoda, zapošljavanje, stručna edukacija, smanjenje administracije kod pravnih radnji, davanje većeg značaja ženama, uključivanje žena na mjesta gdje se donose odluke, omogućavanje povoljnih kreditnih linija za žene, realizacija projekata za unapređenje ženskog poduzetništva, stručna pomoć kod izbora zanimanja, unapređenje statusa žena, upoznavanje žena sa novim tehnologijama i novim načinima proizvodnje, otvaranje fabrika za finalnu proizvodnju proizvoda, pomoć ženama kod start up i stvaranje boljih uslova rada.
Mi smo u potpunosti ostvarili sve rezultate:
-120 žena iz kategorija ranjivih skupina su dobile novo znanje o namjeni i poslovanju zadruga
-projekat je lokalno vlasništvo
-usvajanje novog znanja čine ovaj projekat samoodrživim
-projekat je prenosiv na druge lokacije širom BiH.

Urađena je analiza anketa za poljoprivrednice sa preporukama koju smo objavili u okviru brošure. Ova brošura je doprinjela kvalitetu projekta jer su učesnice dobile i praktičan primjer zadružnih pravila zadruge koja pozitivno posluje a koji su nastali na osnovu njihovog dugogodišnjeg rada na terenu, pozitivnih i negativnih iskustava, kao i zakonsku legislative koja pokriva ovu oblast.

ZAJEDNO ZA ŽIVOT BEZ NASILJA

podržano od Kvinna till Kvinna

U toku izvještajnog perioda od 01.07.2015. do 31.12.2015. uspjeli smo u skladu sa planom i projektom da pripremimo prijedlo ekonomskih mjera (5 tačaka) u cilju ekonomskog osnaživanja žena žrtava porodičnog nasilja. Zbog snažnijeg fokusa dogovoreno je da prijedloge koji se odnose na stambene i kredite za (samo)uposlenje od IRB RS „gura“ naša organizacija sama, dok su za ostala tri prijedloga sve tri partnerske organizacije uz pomoć „Prava za sve“ izradile Zagovarački plan:
– Uvodjenje u Strategiju o zapošljavanju žena žrtava nasilja putem mjera afirmativne akcije (npr.omogućavanje besplatnog programa prekvalifikacije i dokvalifikacije za odrasle)
– Uvođenje akcionog plana za žene žrtava nasilja za zapošljavanje za 2017 u Akcioni plan RS (npr. podsticajna sredstva za privatnike koji uposle ovu kategoriju žena)
– Osnažiti postojeće i razvijati nove siteme podrške za pružanje usluga ženama žrtvama nasilja u pristupu tržištu rada.
Što se tiče monitoringa saradnje i međusobnih aktivnosti potpisnika Sporazuma o saradnji sa 63 organizacije/institucije u Istočnoj Hercegovini, postojeći projektni zadatak-izrada upitnika za intervjue smo unaprijedili. Naime umjesto jednog izradili smo dva upitnika za svaku instituciju/ organizaciju, kako bi imali bolji uvid u situaciju. Prvi se odnosi na predstavnike institucija/organizacija, na dosadšnju saradnju a drugi se odnosi trenutnu saradnju. Također, održavamo sa njima redovne dvomjesečne sastanke.
1.1. U skladu sa planom, u je Trebinju održan jednodnevna edukacija 31.07. 2015. za 63 predstavnika institucija i nevladinih organizacija iz Istočne Hercegovine, potpisnika Sporazuma o saradnji sa našom organizacijom u cilju razvijanja multisektoralnog pristupa suzbijanja nasilja u porodici. Iako je bio period godišnjih odmora,a neke od institucija su bile na kolektivnom odmoru npr. škole, njihovi direktori su ipak došli na ovu edukaciju. Ovo govori o kvalitetu saradnje i uvažavanja. Rezultati ove edukacije su zaključci:
• Svaka institucija treba ponovo delegirati osobu koja će biti zadužena za komunikaciju I koordinacu rada sa ostalim potpisnicima Sporazuma/Protokola (obzirom na izmjene zaposlenih u proteklom periodu);
• Pokrenuti akcije edukacija za roditelje djece iz osnovnih škola (edukacije na temu narkomanije, sajber nasilja, vršnjačkog nasilja, nasilja u porodici);
• Organizovati supervizije za osobe koje direktno rade na poslovima nasilja u porodici i seminare o pregorjevanju na poslu.
• Organizovati višednevene edukacije o nasilju u porodici za osobe koje direktno rade na poslovima nasilja u porodici.
1.2.U toku izvještajnog perioda održano je po 3 sastanka u svakoj od 6 opština Istočne Hercegovine (Trebinje, Ljubinje, Gacko, Nevesinje, Bileća i Berkovići). Rezultat ovih aktivnosti, osim tri slučaja nasilja u porodici u Trebinju gdje smo animirali cijelu zajednicu da učestvuje u podršci, je i prijedlog da se po svim opštinama održi javna tribina u februaru za roditelje na teme : nasilje u porodici, sajber naslje i vršnjačko nasilje a na osnovu preporuke sa jednodnevne edukacije u Trebinju.
1.3. U toku izrade upitnika za monitoring saradnje sa institucijama/organizacijama potpisnicima Sporazuma o saradnji u cilju borbe protiv nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini, došlo je do prijedloga od strane Lejle Somun Krupalija da se upitnici za iste institucije/organizacija urade po dva osnova , prvi za predstavnike institucije/organizacija I dosadšnju sradnju a drugi za one koji su zaduženi za saradnju sa nama, za praćenje saradnje u projektnom period. Smatramo da ćemo na ovaj način unaprijediti očekivani rezultat I dobiti bolji uvid u postojeću situaciju.U toku izvještajnog perioda sa svim predstavnicima je urađen prvi intervju. Obzirom na sami cilja projekta „Zajedno za život bez nasilja“ koji se odnosi na ojačavanje međusektorskog reagovanja na rodno zasnovano nasilje i povećanje kapaciteta relevantnih aktera/davalaca usluga partnerskih institucija i organizacija, potpisnika/ca Sporazuma o saradnji u Istočnoj Hercegovini, smatramo da smo napravili veliki korak u njegovom ostvarenju. Kao prilog navedenom ističemo da je tokom obavljanja intervjua i popunjavanja anketa proisteklo mnogo novih ideja i prijedloga za unapređenje rada sa žrtvama porodičnog nasilja. Generalni utisak nakon obilaska svih potpisnika/ca sporazuma/protokola je da postoji interesovanje i razumjevanje problema nasilja u porodici koji je konstantnom porastu.
Obzirom da su se sporazumi/protokoli potpisivali u period od 2004. – 2009. godine došlo je do promjene rukovodioca pa smo u ovom krugu podsjetili na dugogodišnju saradnju i na preuzete obaveze kroz protokole i sporazume.

2.1.Prvi sastanak partnerskih organizacija „Lara“ Bijeljina i „HCL“ Banjaluka održao se u Trebinju 14./15. 8.2015..Na tom jednodnevnom sastanku dogovoreni su okviri i raspodjela obaveza i aktivnosti za sve partnere kao i pravac djelovanja u pripremi Paketa ekonomskih mjera u cilju ekonomskog osnaživanja žena žrtava porodičnog nasilja u RS. Izradu analize zakona preuzela je „HCL“, analizu dosadašnjih istraživanja na tu temu „Lara“,i analizu potreba „Ženski centar“ Trebinje. Na narednom sastanku tima u Banjaluci 24.9.2015. na kome je bio i Prof. Žerljko Račić razvili smo okvire Plan ekonomskih mjera. Dogovoreno je da zbog potencijalne opsnosti od širenja fokusa, zajedničke aktivnosti usmjerimo na prijedloge:
– Uvodjenje u Strategiju o zapošljavanju žena žrtava nasilja putem mjera afirmativne akcije (npr.omogućavanje besplatnog programa prekvalifikacije i dokvalifikacije za odrasle)
– Uvođenje akcionog plana za žene žrtava nasilja za zapošljavanje za 2017 u Akcioni plan RS (npr. podsticajna sredstva za privatnike koji uposle ovu kategoriju žena)
– Osnažiti postojeće i razvijati nove siteme podrške za pružanje usluga ženama žrtvama nasilja u pristupu tržištu rada.

Međutim, zbog do sadašnjeg rada u pravcu ostvarivanja stambenih i kredita za (samo)uposlenje od IRB RS , koje je naša organizacija do sada sprovela zajedno sa Prof. Račićem, dogovorili smo da neovisno od gore navedena tri prijedloga, naša organizacija nastavi da radi i na usvajanju ova dva prijedloga. Naprosto, s obzirom das mo već napravili dobar „ulaz“ za ove prijedloge i da su oni vezni isključivo za IRB i Vladu RS, u momentu kada se radi nova pravila za plasma kredita IRB RS, smatrali smo („Ženski centar“ i Prof. Račić, za razliku od „Lara“ i „HCL“) da bi trebali pokušati iskoristiti ovu šansu, posebno što smo već napravili dobre „ulaze“ . Razliku u mišljenima riješili smo dogovorom orazdvajanju prijedloga u dvije grupe gdje jedna grupa prijedloga je zajednički rad partnerskih organizacija i biće predmet izrade Plana zagovaranja. Druga grupa su prijedlozi za koje lobira „Ženski centar“ i Prof. Račić jer je nastavak do sadašnjeg četverogodišnjeg rada i naprosto sada prepoznajemo šansu koju ne želimo ispustiti, bar pokušati! Rezultat ovih sastanaka su konkretnio prijedlozi za Plana ekonomskih mjera kao i dogovor za djelovanje (zajedničko i pojedinačno).
2.2.Prof. Račić je na osnovu prijedloga delegiranih ispred partnerskih organizacija („Ženski centr“, „Lara“ i „HCL“) , izardio Plana ekonomskih mjera u skladu sa planiranim vremenskim okvirom-do kraja septembra 2015.. Dakle kao rezultat ovih aktivnosti imamo izrađen Plana ekonomskih mjera .
2.3.Dvoipodnevna zagovaračka radionica: izrada Plana zagovaranja i izgradnje kapaciteta za vještine zagovaranja, za sve tri partnerske organizacije sproveli smo na Jahorini od 19. do 22. novembar 2015.. Kao edukatorice angažovali smo Dijanu Šehić iz „Prava za sve“ koja je pomogla da se izradi Plan zagovaranja a na osnovu Paketa ekonomskih mjera. Da bi smo mogli napraviti kvalitetan Plan zagovaranja sa svim potrebnim aktivnostima, potrebno je da planirana sredstva za tu namjenu u ukupnom iznosu od 5460 eura uvećamo za 2340 eura odnosno za realizaciju aktivnosti kvalitetnog Zagovaračkog plana potrebno je ukupno 7800 eura. Kao rezultat ovih aktivnosti imamo izrađen Plan zagovaranja sa detaljnim aktivnostima.
3.1. Sastanci sa predstavnicima institucija, u Skladu sa Planom zagovaranja su pomjereni za februar 2016. umjesto da krenu od septembra 2015. Ova promjena se desila zbog prepoznavanja od strane partnerskih organizacija, potrebe da se prvo izradi Plan zagovaranja a tek onda da se krene sa
aktivnostima izvan partnerskih organizacija (sastanci i korespondencija).
Do sadašnjim aktivnostima a u skladu sa planiranim vremenskim okvirom, ostvareni su u potpunosti ili djelimično ovi rezultati:
1. Jačanje međusektorskog pristupa u obezbjeđivanju adekvatne, senzitivne i specijalizovane zaštite ženema žrtvama nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini.
Ovaj rezultat smo djelimično ostvarili jer nisu do kraja sprovedene planirane aktivnosti, a u skladu sa planiranim vremenskim okvirom. Evidentno je da postoji veliko uvažavanje međusobnog rada na polju mučltisektoralnog pristupa suzbijanja porodičnog nasilja među potpisnicima Sporazuma o saradnji, zainteresovanost za njeno produbljenje i spremnost da se djeluje mimo, zakonom propisanih obaveza djelovanja po pitanju suzbijanja nasilja u porodici. O tome svjedoči prisustvo svih predstavnika na jednodnevnoj edukaciji iako je bilo u vrijeme kolektivnih odmora kad neki od njih nisu radili. O tome sjedoči i njihovi do sadašnji odnos prilikom zakazivanja intervjua za monitoring kao i spremnosti da se saradnja nadogradi. Naravno o tome svjedoči po tri održana sastanka u svakoj od 6 opština Istočne Hercegovine, gdje su se uglavnom svi potpisnici odazivali pozivu i aktivno učestvovali na sastancima.
2. Ciljane organizacije žena su stekle vještine u zastupanju i razvile plan zastupanja vezan za ER3.
Ovaj rezultat je u potpunosti ostvaren o čemu svjedoči Analiza potreba, Analiza zakonskog okvira, Anliza dosadašnjih istraživanja na ovu temu, Plan ekonomskih mjera, Plan zagpovaranja, detaljan Plan akcije zagovaranja, izjave partnerskih organizacija, fotografije, izvještaji, računi, korespondencija sa partnerskim organizacijama, zapisnici sa sastanaka.
3. Razvijena održiva politika ekonomskog osnažnjivanja žena žrtava rodno zasnovanog nasilja na entitetskom nivou (Republika Srpska).
Ovaj rezultat je djelimično ostvaren jer su izrađeni Paket ekonomskih mjera, Plan zagovaranja, detaljan Plan akcije ali nije sproveden u dijelo jer su aktivnosti usmjerene za realizaciju navedenih dokumenata planirane tokom cijele 2016. godine.