„IZGRADNJA KAPACITETA III“

podržano od OAK Fondacije

Trogodišnju opštu podršku koju je OAK Fondacija omogućila našoj organizaciji svakako je od ključnog značaja za rad i razvoj naše organizacije a na opštu korist društva (po pitanju žena posebno ranjivih katgorija) kako u lokalnoj tako i entitetskom, državnom pa i regionalnom nivou.Naša organizacija ima trogodišnji plan i program a u toku prve godine , zahvaljući OAK Fondaciji uspjeli smo da ostvarimo brojne rezultate i da budemo prisutni na mnogim seminarima, sastancima i edukacijama što doprinosi izgradnji naših kapaciteta:
Cilj 1.Podrška žrtvama porodičnog nasilja putem niza direktnih usluga.

-Pružena besplatna pravna pomoć i zastupanje pred sudom za ukupno 34 osobe.
-Ukupno pružena pomoć putem SOS linije i ličnim dolaskom u savjetovalište za 96 žrtava porodičnog nasilja.
-Nastavak razvijanja multidisciplinarnog pristupa suzbijanja nasilja u porodici i drugih oblika nasilja nad ženama i djeom.
-Organizovane ulične akcije u toku 16 dana aktivizma kao i uoči opštih izbora u cilju podrške ženama političarkama.
-Urađeno redizajniranje web stranice naše organizacije.

Cilj 2. Promovisanje ekonomskog osnaživanja socijalno ranjivih žena.
-Uz podršku Grada Trebinja dobijeno na Besplatno korištenje javana površina od 500 m2 za realizaciju Srednjovjekovne pijace svake subote od maja do septembra na kojoj su korist imali 36 osoba (11 žena žrtava porodičnog nasilja) i 25 siromašne osobe koje se bave raznim zanatima i rukotvorinama. Srednjovjekovna pijaca postala prepoznatljiv turistički brend o kome su izvještavle brojne medijske kuće u zemlji i inostranstvu kao i turistička atrakcija Grada koja je uvrštena u ponudu turističkih agencija.
-Žene ranjivih kategorija dobile su mogućnost da uvećaju svoje kućne budžete kroz realizaciju Etno sobe .
-Obučeno 158 žena iz reda ranjivih kategorija izradi biznis plana u Istočnoj Hercegovini.
-Međusobno umreženo 71 žena farmera u Istočnoj Hercegovini.

Cilj 3. Sprovođenje istraživanja, monitoring i zagovaranje za unapređenje položaja žena u društvu i obezbjeđenje usvajanja i sprovođenja zakona koji štite ženska prava, naročito žena žrtava porodičnog nasilja.
-Urađeno istraživanje i prevedeno na engleski jezik.
-Putem dvodnevne konferenciju mladih feministkinja lobirali smo za unapređenje postojećeg zakonodavstva koje tretira nasilje nad ženama.
-U okvirima ulične kampanje pružili smo podršku ženama političarkama svih političkih opcija u BH.

Cilj 4. Jačanje održivosti Ženskog centra Trebinje kroz vanjsko namicanje sredstava, stvaranje lokalnih prihoda i podrška dobrobiti zaposlenih i drugih relevantnih aktera.
-Osnažena Etno soba.
-Dvije članice naše organizacije su prošle seminar o osnivanju socijal enteprice.

“ŽENSKI AKTIVIZAM-JUČER, DANAS, SUTRA…“

U toku januara 2014. članice NVO obilazile su sve opštine Istočne Hercegovine (Berkoviće, Gacko, Nevesinje, Ljubinje, Bileću i Trebinj) kako bi obavile razgovor i napravile dogovor sa ženskim aktivisticama iz tih opština. U svakoj opštini bili smo po dva puta na sastancima sa grupama.U tom periodu svaka grupa (dakle u svakoj opštini) dobila je zadatak da za dvodnevnu konferenciju koja se održala 26. I 27. februara 2014. pripreme za svoju opštinu stanje na terenu, probleme i potrebe samih djevojaka i žena koje su višestruko diskriminisane ali i samih aktivistica koje rade na planu borbe protiv nasilja i diskriminacije nad djevojakma i ženama u Istočnoj Hercegovini.Na osnovu njihovog izvještaja, na velikoj dvodnevnoj konferenciji izrađen je dokument-„Strategija djelovanja po pitanju suszbijanja nasilja i svih drugih oblika dikriminacije žena i djevojaka u Istočnoj Hercegovini za period od 2013. Do 2016. god.“. Na konferenciji je ukupno učestvovalo 102 žena i djevojaka od čeka njih 60 su aktivistice a 38 su žene žrtve nasilja i 4 članica NVO Ženski centar Trebinje.
Javorka 42. god.
„Ja sam jako srećna što sam dio ove priče, što imamo organizaciju vodilju koja nam pomože da napravimo promjene našeg položaja u loklanim zajednicama, ali zapamtite samo ako i mi aktivno učesvujemo u tome možemo očekivati istinske i suštinske promjene.Niko to ne može bolje učiniti u naše ime ako i mi same nismo aktivne u tome.“
Ivana 28.god.
„Ženski aktivizam je i ono kada vas oslove u muškom rodu vaše profesije, a kada ih vi ispravite, kao i kada sudjelujete na uličnim akcijama. Ženski aktivizam nije posao, nije aktivnost već način življenja kako u porodici tako i na ulici, poslu i svakom mjestu vašeg boravka.“
Sonja 21. god.
„Na našim područima se uopšte ne razumije šta je feminizam, još uvijek se to smatra ženskim šovinizmom naspram muškaraca-što mnoge žene i djevojke startno odbija. Trebamo im objasniti da je to samo naša borba za ravnopravnost u svim segmentima a ne mržnja i eliminacija muškaraca. Naprotiv, nećemo puno učiniti ako promjenimo samo žene/djevojke i djevojčice ako to isto ne uradimo i sa muškarcima/mladićima/dječacima. Svi moramo da mjenjamo svijest kako bi ravnopravnost polova prihvatili kao neminovnost budućnosti ali i sadašnjosti.“

„OSNAŽIVANJE ŽENA RANJIVIH KATEGORIJA U ISTOČNOJ HERCEGOVINI““

podržano od CFLI

Dugoročni cilj je poboljšanje kvaliteta života žena ranjivih kategorija u izrazito ne razvijenoj regiji Istočne Hercegovine.
Kratkoročni cilj 1. je doprinos izgradnji ličnih kapaciteta 120 žena iz reda ranjivih kategorija sticanjem novih znajna i vještina u izradi biznis plana i projekta u izrazito nerazvijenoj regiji Istočne Hercegovine.

Kratkoročni cilj 2. je doprinos izgradnji kapaciteta šest nerazvijenih lokalnih organizacija u izrazito ne razvijenoj regiji Istočne Hercegovine.
Na samom početku implementacije projekta, podržanog od CFLI, , Direktorica organizacije, g-đa Ljiljana Čičković je obišla sve opštine u kojima predstavnici lokalnih organizacija su angažovani kao loklani organizatori kako bi sa njima potpisala Ugovor o saradnji. Tako da je potpisla Ugovor u Nevesinju sa direktoricom NVO „Hercegovka“ g-đom Aleksandrom Kravić, a u Gacku sa direktorom NVO „Centar za razvojne incijative“ g-dinom Vasilijem Lažetićem.Narednog dana, 04.12.2013. u Berkovićima je potpisala ugovor sa direktorom „Udruženja osoba sa invaliditetom“ g-dinom Draganom Samardžićem a u Ljubinju sa direktoricom „Udruženje roditelja sa četvero i više djece Ljubinje“ g-đom Silvijom Vujović. U Trebinju je potpisan ugovor sa direktorom „Udruženje roditelja sa četvero i više djece“ kao i sa direktorom NVO „Dječiji dnevni centar“ g-dinom Mitrom Milišićem. Istog dana u Trebinju je održana press konferencija u Maloj Sali Opštine Trebinje na kojem je predstavljen projekat „Osnaživanje žena ranjivih kategorija u Istočnoj Hercegovini“ u prisustvu svih lokalnih organizatora.

Naša organizacija je ištampala ukupno 120 plakata i proslijedila u svaku od šest opština (Trebinje, Bileća, gacko, Nevesinje, Ljubinje i Berkovići) po 20 plakata lokalnim organizatorima kako bi ih mogli polijepiti po svojim opštinama. Inače decembar mjesec je bio mjesec pripreme za grupe od po 20 žena u svakoj od navedenih opština, koje su se mogle prijaviti za učešće na petodnevnim radionicama za izradu biznis plana i projekata ukoliko spadaju u jednu od ranjivih kategorija žena kao što su žene žrtve porodičnog nasilja, siromašne seoske žene, siromašne žene koje žive u višečlanoj porodici, izbjeglice,povratnice, žene žrtve rata, žene sa invaliditetom, romkinje tj. žene iz reda manjina i druge kategorije ranjivih žena. Također ovaj mjesec smo iskoristili i za pripremu materijala za učesnice radionica. Napravili smo plan održavanja radionica koji smo proslijedili loklanim kordinatorima i već od 03. Januara 2014.. krenuli sa održavanjem radionica.
Radionice su se održavale na teme:“Od ideje do realizacije-uvod u izradu biznis plana“, „Istraživanj tržišta“, „Izračunavanje ekonomske opravdanosti“, „Brendiranje usluge/proizvoda, marketing i prodaja“ i „Izrada projekta“.Jednodnevne radionice ovim redoslijedom od 10 do 17 časova.

Važno je istaći da smo imali veliku zainteresovanost žena, iako smo smatrali da je rizik ovog projekta potencijalna inertnost žena ranjivih kategorija. Tako da su nam se tokom radionica pridružile još 8 žena i to u Trebinju smo imali ukupno 20, u Bileći 20, u Ljubinju 27, u Gacku 19, u Nevesinju 24 i u Berkovićima 18 učesnica. Mada je bilo i njih 4 koje su se pojavile samo prvi put i poslije nisu. Dakle ukupno 128 žena i 6 lokalnih organizatora je prošlo ovu petodnevnu edukaciju. Interesantno je naglasiti da je prekoračenje broja bilo najviše u malim i inertnim sredinama-što je i nas iznenadilo. Na zadnjoj radionici svim učesnicama smo podjelili certifikate za učešće na petodnevnoj edukaciji i predviđeni novac, paušal od 50 KM, za putne troškove. Moramo istaći da smo u svakoj opštini imali vrlo konstruktivne grupe, i u svakoj opštini grupe su bile podjeljene na jedne koji su pisali projekte i na druge biznis planove.U svakoj grupi za teme smo uzimali one projekte/ biznis planove koji su bili potrebni ili moguće ostvarljivi u njihovoj zajednici. Odnosno trudili smo se da nakon radionica imaju završene draftove biznis planova odnosno projekata koje i mogu iskoristiti. Iz svega gore navedenog može se uvidjeti da je projekat upotpunosti realizovao planirane ciljeve i ostvario navedene rezultate, a same aktivnosti su se implementirale u skladu sa planom.

U svakoj od 5 opština održali smo po jednu radio emisiju u saradnji sa loklanim organizatorom, izuzev u Ljubinju jer oni trenutno nemaju loklani radio ali je zato web portali www.mojahercegovina.com proširila ovu informaciju do zainteresovanih žena. Lokalni radio Bileća, Gacko i „Korona“ iz Trebinja mogu se slušati i u susjednoj Crnoj Gori u graničnom pojasu gradova Nikšić i Herceg Novi, kao i u graničnom pojasu Hrtvatske.

„EKONOMSKO OSNAŽIVANJE RANJIVIH KATEGORIJA ŽENA U RS““

podržano od Kvinna till Kvinna

Aktivnost podržana od Kvinna till kvinna: U opštinama Trebinje, Gacko, Nevesinje, Ljubinje, Bileća 30 žena žena žrtava porodičnog nasilja je osposobljeno da izrade biznis plan i da apliciraju na dostupne izvore finansiranja, a u opštinama koje su usvojile naše prijedloge žene su dobile bespovratna sredstva.
-Edukacije
Organizovano je ukupno petnaest jednodnevnih edukacija za ukupno 30 žena žrtava porodičnog nasilja u pet opština Istocne Hercegovine. Radionice su se sprovodile ovim redoslijedom:
Trebinje- „Istraživanje tržišta“ (12.03. 2014. u prostorijama Dječijeg dnevnog centra),“Marketing“ (14.03. 2014. u prostorijama Dječijeg dnevnog centra) i „Izrada biznis plana“, i (03.16.2014. u prostorijama Dječijeg dnevnog centra) za 10 ucesnica.
Bileca- „Istraživanje tržišta“ (10.03. 2014. u prostorijama Udruženje roditelja i djece 4+),“Marketing“ (13.03.2014. u prostorijama Udruženje roditelja i djece 4+) i „Izrada biznis plana“, i (15.03. 2014. u prostorijama Udruženje roditelja i djece 4+) za 5 ucesnica.
Gacko- „Istraživanje tržišta“ (18.03. 2014. u prostorijama Centar za razvojne incijative),“Marketing“ (21.03. 2014. u prostorijama Centar za razvojne incijative ) i „Izrada biznis plana“, i (23.03.2014. u prostorijama Centar za razvojne incijative ) za 5 ucesnica.
Nevesinje – „Istraživanje tržišta“ (16.02. 2014. ),“Marketing“ (11.03. 2014. ) i „Izrada biznis plana“ (03.17.2014.)za 5 ucesnica.
Ljubinje – „Istraživanje tržišta“ (13.01. 2014.),“Marketing“ (14.01. 2014.) i „Izrada biznis plana“, i (01.15.2014. u prostorijama) za 5 ucesnica.
Svim učesnicama su podjeljeni materijali a tokom jednodnevnih edukacija im je omogućena osvježenje i hrana. Edukaciju je sprovela naša članica Marija Milićević. Imali smo vise poziva prema nasoj organizaciji gdje su se zene interesovale za dostupne izvore finansiranja, negdje oko dvadeset poziva. Jedna od ucesnica edukacije je samostalno izradila biznis plan za plastenicku proizvodnju i aplicirala za sredstva od 2000 KM u Gacku. Svrha ove aktivnosti je dobijanje novih vještina i znanja žena žrtava porodičnog nasilja.

-Radio emisije
U svakoj opstini organizovali smo po jednu radio emisiju na lokalnom radiju. Direktorica organizacije je predstavila ciljeve i očekivane rezultate.Svrha ove aktivnosti je upoznavanje javnosti sa našim projektom.

Aktivnost podržana od Kvinna till Kvinna: Stvorena osnova za organizovano djelovanje žena farmera u Istočnoj Hercegovini za poboljšanje njihovog položaja.

-Mapiranje

U toku druge projektne godine najvise smo radili sa zenama farmerima. Prvo smo uradili mapiranje žena farmera u Istočnoj Hercegovini, njih 71. Mapiranje nije obuhvatilo sve zene jer neke nisu shvatale sustinu nase aktivnosti pa su zamolile da ne budu evidentirane (tradicionalna sumljicavost u sve novitete). Uglavnom to su zene koje se bave uzgojem stoke najcesce krava i distribucijom mlijeka i/ili sira.Drugi najzastupljeniji tip farme je uzgoj povrca na otvorenom i zatvorenom prostoru (najcesce blitve, paprika, paradaiza, spanaca, salate, rastana, kupusa, mrkve, luk, krompir). Samo jedna ima farmu koka nosilja a u dva slucaja gaje pilice. Svrha ove aktivnosti bila je izrada baze podataka kako bi mogli dalje raditi sa ovom ranjivom kategorijom uglavnom.

-Sastanci

U opstinama Bileci, Berkovicima i Nevesinju obavili smo po dva sastanka. U opstinama Ljubinje i Gacko, gdje ima najvise zena farmera, obavili smo po tri sastanka. A u Trebinju, zbog njihove incijative za udruzivanje u zensku zadrugu, obavili smo sedam sastanaka.Tokom tih sastanak anketirali smo 50 zena i svakoj od njih 71, podjelili istampanu bazu podataka sa njihovim kontakt informacijama. Svrha ove aktivnosti je sagledavanje njihovih potreba i problema kao i uspostavljanje medjusobne saradnje i podrske.
Output:
-izradjena baza od 71 zena farmera u Istocnoj Hercegovini
-50 zena farmera je iskazalo svoje stavove, potrebe i probleme putem ankete
-izradjena analiza anketa sa preporukama
-71 zena farmer je uvezana u neformalnu mrezu

„PRAVNA REGULATIVA TRETMANA ŽRTAVA PORODIČNOG NASILJA U RS“

podržano od OSI

Istraživanje

U toku implementacije projekta imali smo problem sa realizovanjem ove aktivnosti. Dugo nam je trebalo da pronađemo međunarodnog konsultanta koji je slobodan i zainteresovan za učešće u izradi istraživanja/studije „Pravna regulativa tretmana žrtava domaćeg nasilja u Republici Srpskoj“. U skladu sa dogovorom od strane OSI, g-đica Mršević je boravila u Trebinju na zajednički sastanak sa svim istraživačicama (gđica Lana Jajčević,Radmila Žigić i Edita Ostojić) kao i sa partnerskom organizacijom „Lara“ iz Bijeljine kako bi se dogovorilo razvijanje metodologije istraživanja. U skladu sa dogovorom na ovom sastanku, istraživačice su preuzele svoje obaveze kao i ostali koji su bili uključeni u pribavljanje potrebne dokumentacije uključujući i anketare, osbe koje su radile obradu sudskih slučajeva i dr. Konačno nakon sirove obrade podataka, finalizaciju studije je uradila Zorica Mršević. Kvalitet studije je „izbrisao“ kašnjenje u izradi same studije koja je izuzetno važna. Studijom smo obuhvatili period zaključno sa 2012. a ne zaključno sa 2010. kako je to bilo prvobitno planirano kako bi studija bila i vremenski relevantna za dalje lobiranje zakonodavne i izvršne vlasti. Studija je potvrdila našu tezu da postojeća sudska praksa negativno utiče na žrtve domaćeg nasilja a „stimulativno“ na nasilnike koji nasilje obično u više navrata ponavljaju i nakon prijave nasilja. Studiju smo preveli na engleski jezik kako bi smo mogli započeti širu kamapnju i „pritisak“ na loklanu vlast putem upoznavanja međunarodnih isntitucija/organizacija sa situacijom u Republici Srpskoj. Planiramo da u narednom period pokrenemo veću kampanju u RS, tokom koje bi smo širu stručnu javnost upoznali sa sadržajem istraživanja kao I sa zaključcima i preporukama.