„IZGRADNJA KAPACITETA IV“

podržano od OAK/Trag fondacija

U toku izvještajnog perioda glavna postignuća su:
1. Uspjeli smo da stvorimo uslove za izgradnju sigurne kuće odnosno prikupljanje novca kroz izuzetno uspješnu kampanju za izgradnju sigurne kuće u kojoj je učestvovalo preko 100 fizičkih i pravnih lica i to je naše prvo iskustvo u namicanju sredstava direktno od građana i pravnih lica. Tom prilikom prikupljeno je oko 5.000 KM. I kroz lobiranje gradonačelnika Trebinja da on prikupi ostatak novca za njenu izgradnju koja će sigurno iznositi preko 200.000 KM, jer trenutno uslaglašavamo kapacitet (prvobitno je bilo planirano kapacitet za 20 osoba) kako bi smanjili troškove njene izgradnje.Naša organizacija je u tu svrhu i snimila spot koji je bio duži vremenski period emitovan na RT RS, ATV, ELTA TV, Herceg TV ;

2. Postignuće da žene žrtve porodičnog nasilja su ekonomski osnažene u RS je djelimično ostvaren jer im je omogućeno samouposlenje. Po prvi put žene žrtve porodičnog nasilja su uvedene u podsticajne mjere kroz “Program samouposlenja RS za 2017.” na nivou cije Republike Srpske. Odnosno žene žrtve porodičnog nasilja su prepoznate kao nova kategorija stanovništva za koju država izdvaja podsticajna sredstva u vidu bespovratnih donacija do 5.000 KM kako bi one mogle da riješe svoje samouposlenje. Uspjeli smo da uvrstimo žene žrtve porodičnog nasilja i u dijelu njihovog zaposlenja (što bi značilo da poslodavci dobiju podsticaj za uposlenje ove kategorije) u prijedlog “Akcionog plana zapošljavanja za RS za 2018.” koji tek treba da se usvoji za tekuću godinu ;
3. Kroz sve vidove naše podrške (psihoscocijalna podrška –grupna i pojedinačna i besplatna pravna pomoć) pružili smo u izvještajnom periodu 120 intervencija. Dodatno smo unaprijedlili multidisciplinarni pristup kroz “Platformu zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima za suzbijanje nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini “. Ukupno smo održali 42sastanaka (na godišnjem nivou po 6 redovnih sastanaka u svakoj od 6 opština Istočne Hercegovine i jedan vanredni u 2017. povodom novih okolnosti za izgradnju sigurne kuće i 16 dana ženskog aktivizma gdje smo bili uključili i ulične akcije po svim tim opštinama). Ovaj naš model je prepoznat od švedske ženske organizacije (našeg donatora) Kvinna till Kvinna kao primjer dobre prakse, te su ga kao takav uvrstili u njihovu brošuru (presjek primjera dobre prakse od njihovog osnivanja do danas) koja obuhvata ženeke organizacije širom svijeta koje su oni podržavali po pitanju različitih oblasti ženskih ljudskih prava ;
4. Naša organizacija je dobila odličnu obuku od strane NESst organizacije zahvaljujući vama u izradi biznis plana i istraživanju tržišta koja nam je poslije u praksi puno značila i pomogla da na pravilan način krenemo u realizaciju ovog projekta.
U izvještajnom periodu naša organizacija je osnovala,tokom 2016.godine, žensku poljoprivrednu zadrugu „Smokvica“ sa p.o. Trebinje, gdje su zadrugarke 8 žena žrtava porodičnog nasilja. Nakon toga smo pronašli zemljište u vlasništvu države i potpisali Ugovor o zakupu šumskog zemljišta od 7 ha sa Ministartvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS na 10 godina uz automatsko produženje pod istim uslovima. Pristupili smo čišćenju terena koje je obraslo šibljem ali se nalazi na izvrsnoj mikro lokaciji kako za organski plantažni uzgoj smokava tako i sa aspekta drugih važnih faktora (uz samu rijeku Trebišnjicu, blizina magistralnog puta, samo 15 km udaljena od centra grada Trebinja, ekološki očuvana bez mogućnosti zagađenja i ugrožavanja od drugih). U međuvremenu dobili smo podršku od strane njemačke organizacije Help i Grada Trebinja da se krene sa procesmo konverzije u organsko koja traje 3 godine (u ovom momentu plaćena nam je prva godina). Ova sredstva nisu nama direktno doznačena već su Help i Grad Trebinje direktno platili uslugu certifikacijskoj kući za organsku certificiranje BeHaBIOCert za godinu dana. Takođe, za izgradnju vodozahvata i sistema „kap po kap“ za navodnjavanje plantaže smokava, ostvarili smo preko Zadruge sufinasiranje od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS a preko „Ženski centar“ Trebinje od Ambasade Češke Republike u BH .
Svakako važno je istaći postignute rezultate da smo uspjeli lobiranjem kod Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS uvesti po prvi put u “Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela“:
– davanje podsticaja za smokvu kao voćnu kulturu (od 2017.) ;
-davanje podsticaja za mljevenje zemljišta (meliorizaciju zemljišta) samo za Istočnu Hercegovinu (od 2018.).
Ovo je svakako jako važnu za budućnost razvoja smokvarstva u Istočnoj Hercegovini koja nema slobodnih livada i njiva već je prinuđena da meliorizacijom zemljišta stvara nove slobodne površine za uzgoj mediteranskih kultura. Na ovaj način, mi kao pioniri ćemo uspjeti stvoriti novi brend Trebinja: smokve!
Stupili smo u kontakt sa jednim od 3 najbolja stručnjaka u Evropi za smokvarstvo (on je iz Hrvatske) koji nam je zadao parametre za pripremu zemljišta kako bi smo stvorili optimalne uslove. Tako da je pred nama jako zahtjevan posao realizacije projekta koja se do sada odvija jako uspješno;
5. Pisali smo „pro bono“ o stanju ljudskih prava po pitanju nasilja u porodici na području Republike Srpske za izvještaj u sjeni koji se jedino čitao pred UN a od strane incijatora –američke organizacije The Advocates for Human Rights.

„ZAJEDNO ZA ŽIVOT BEZ NASILJA II“

podržano od Kvinna till Kvinna

Projekat obuhvata redovne aktivnosti multidisciplinarnog tima za suzbijanje nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini kao i lobiranje za usvajanje paketa ekonomskih mjera usmjerenih ka ženam žrtvama porodičnog nasilja u RS i prezentaciju stvorenih mogućnosti kroz ”Akcioni plan zapošljavanja za RS za 2017.” i programe (samo)uposlenja kreiranog od strane Zavoda za zapošljavanje RS. Ovo su planirani ishodi:
1.Žene žrtve porodičnog nasilja su ekonomski osnažene u RS.
2.Žene žrve porodičnog nasilja su ohrabrene da prijave nasilje u Istočnoj Hercegovini.
3. Privatni sector je senzibilisan za potrebe ekonomskog osnaživanja žena žrtava porodičnog nasilja u RS.

Naša organizacija u partnerstvu sa ”Larom” poslala je Ministartvu rada i boračko-invalidske zaštite RS paket mjera namjenjen ženama žrtvama porodičnog nasilja još u 2016. godini. Od toga, kroz Program samozapošljavanja za RS za 2017.” usvojen je dio paketa za ekonomsko osnaživanje žena žrtava porodičnog nasilja koji se odnosi na njihovo samouposlenje. Tako da su žene žrtve porodičnog nasilja mogle da povuku 5.000 KM od Zavoda za zapošljavanje RS. Takođe su mogle i da budu dio programa za uposlenje kroz mogućnost podsticaja koji je bio namjenjen za žene preko 50 godina starosne dobi. Dio koji se odnosi za njihovo uposlenje u kome su planirani posticaji poslodavcima koji ih uposle , uvršten je u prijedlog ”Akcionog plana zapošljavanja RS za 2018.” koji se razmatra u 2018. godini . Takođe smo dogovorili sa direktorom Zavoda za zapošljavanje RS da se u novi softver koji je u izradi uvrsti kao nova kategorija žene žrtve porodičnog nasilja, što do sada nije bilo iako imaju u zakonu uporište. Naime do sada Zavod nije imao razvrstano po kategorijama i ovu populaciju (žena žrtava porodičnog nasilja) kao što ima npr. za invalide, Rome i druge ranjive kategorije. Iz tih razloga ne postoje ni statistike koliko žena žrtava porodičnog nasilja ssu aktivni tražioci posla (tj. prijavljeni su kod Zavoda za zapošljavanje) kao ni koliko njih je dobilo ove podsticaje za samozapošljavanje. No, uvođenjem novog softvera, koji bi trebao uvrstiti u njihovu bazu podataka stavku koja bi njih posebno evidentirala, ovaj problem bi bio riješen.

Broj prijava nasilja u porodici našoj organizaciji za period od 1.1.2017. do 31.12.2017. je 120 slučajeva koji su kroz našu organizaciju dobili psiho-socijalnu podršku, besplatnu pravnu pomoć, rad u grupama ”samopomoći”, intervencije prema raznim institucijama, umrežavanje a 2 i intervenciju za uposlenje u privatnom sektoru (gdje smo senzibvilisali poslodavce). Sa multidisciplinarnim timom imamo uglavnom odličnu saradnju. Posebno bih istakla javno obećanje, u više navrata, Gradonačelnika Grada Trebinja da će preuzeti na sebe prikupljanje novca za izgradnju sigurne kuće za smještaj žrtava porodičnog nasilja koja će biti regionalnog karaktera (Istočna Hercegovina). On je obećao da će sigurna kuća biti izgrađena do kraja 2018. godine. Očekujemo tokom februara 2018. da sa Gradom Trebinjem potpišemo Ugovor i da prebacimo skupljena sredstva za njenu izgradnju Gradu a sigurnom kućom će raspolagati Centar za socijalni rad Trebinje na naš prijedlog (vlasništvo će biti Grada Trebinja). Mišljenja smo da sigurne kuće trebaju biti u institucionalnom sistemu podrške a da nevladin sektor treba da radi obuku uposlenih i monitoring rada sigurne kuće.
Paket ekonomskih mjera podsticaja za poslodavce ukoliko uposle ovu kategoriju je uvršten u prijedlog ”Akcionog plana zapošljavanja za RS za 2018.” u decembru 2017.. Ovaj prijedlog ide na razmatranje i usvajanje Ekonomskog savjeta RS pa tek onda, kada se usaglasi ide na usvojanje na Vladu RS u prvom kvartalu 2018. U ovom momentu ne možemo imati nikakve povratne informacije već tek sledeće godine tj. u 2018.

U toku izvještajnog period održane su ove aktivnosti:
1.Lobiranje NSRS za usvajanje paketa ekonomskih mjera za žene žrtve porodičnog nasilja u okviru „Akcionog plana zapošljavanja RS za 2017“.
Ovom aktivnošću obuhvatili smo sastanke sa pojedinim poslanicima NSRS. U više navrata održani su pojedinačni sastanci, uglavnom sa partnerskom organizacijom ”Lara”, sa poslanicima različitih političkih opcija, i pozicije i opozicije kako bi smo stvorili uslove da se naši prijedlozi podrže kad stignu pred Narodnu Skupštinu Republike Srpske tj. Vladu RS. Tim ”Ženskog centra” Trebinje koristio je svaku priliku da izlobira relevantne subjekte da podrže naš paket ekonomskih mjera za žene žrtve porodičnog nasilja kao i da ga napravimo vidljivim u preko 20 javnih nastupa (konferencije, okrugli stolovi, medijski nastupi, sastanci, seminari) a koji su vezani za druge projekte koje je ”Ženski centar” Trebinje sprovodio tokom 2017. godine .
Jedan od postignuća ovih sastanaka je i sastanaka sa predstavnicom Gender centra RS od koje je zatražena podrška za naše nastojanje da se uvrste žene žrtve porodičnog nasilja u ranjivu kategoriju kod (samo)uposlenja. Nakon tog sastanka, Gender centar RS je pružio Ministartvu rada i boračko-invalidske zaštite RS podršku za naš prijedlog. Partnerska organizacija „Lara“ je na više od 10 javnih skupova koji su tokom ove godine održani u okviru drugih projekta (seminari, radionice, konsultativni sastanci, javne debate) afirmisali mjere za ekonomsko osnaživanje žena žrtava nasilja i važnost njihovog donošenja i provođenja. Posebno je značajno što su učesnici ovih skupova bili: žene političare, službenici zavoda za zapošljavanje koji su ciljna grupa u projektu, centara za socijalni rad i javne uprave. Tako da smo zajedničkim djelovanjem kroz ovaj projekat ali i kroz naše druge projekte izlobirali značajan broj ljudi koji se nalaze na pozicijama gdje se donose odluke.

2. U toku izvještajnog perioda održane su radionice za žene žrtve porodičnog nasilja u 12 opština/gradova RS i to:
-”Ženski centar” Trebinje u Trebinju (09.06.2017. za 19 žena), u Sokocu ( 18.07.2017. za 13 žena) uz podršku Udruženja ”Podrška” Sokolac, u Derventi ( 20.07.2017. za 13 žena) uz podršku Udruženja građana ”BiosPLUS” Derventa, u Višegradu (25.07.2017. za 17 žena) uz podršku Udruženja ”Most” Višegrad, u Istočnom Sarajevu (03.08.2017. za 16 žena) uz podršku Udruženja ”Ženski interaktivni centar-ŽIR” i u Zvorniku (15.12.2017. za 24 žene).
-”Lara” Bijeljina (12.05.2017. za 17 žena) u Bijeljini, u Banjaluci (18.08.2017 za 16 žena) uz podršku Fondacije ”Udružene žene” Banjaluka, u Prijedloru (18.08.2017.za 13 žena) uz podršku Udruženja ”Prijedorčanki Izvor”, u Doboju (24.08.2017. za 10 žena) uz podršku ”Budućnost” Modriča, u Foči (29.09.2017. za 16 žena) u saradnji sa Centrom za socijalni rad, u Bosanskoj Gradišci( 24.08. 2017. za 11 žena) uz pomoć bivše žrtve porodičnog nasilja. Voditeljice radionica informisale su žene o Istanbulskoj konvenciji i radu na njenoj primjeni u BiH, aktuelnim državnim programima zapošljavanja i podsticaja za ekonomsko osnaživanje na koje mogu imati pravo kao žrtve nasilja. Takođe, naglasile su da povezivanjem mogu vršiti pritisak na službe zapošljavanja da kreiraju programe zapošljavanja žena jer zakoni iz oblasti rada i zapošljavanja predviđaju mogućnost posebnih mjera zapošljavanja žena u cilju ostvarenja ravnopravnosti polova i zbog niske stope zaposlenosti žena (oko 26% žena u RS je zaposleno u odnosu na ukupnu žensku radno sposobnu populaciju).

Radionice sa ženama bile su korisne iz više razloga. Razgovori sa ženama aktivistkinjama ”Ženskog centra” i ”Lare” su potvrdili različite vrste izazova sa kojima se susreću žene koje žele da se suprotstave nasilju, a jedan od ključnih izazova je nedostatak ”sigurnih” prostora za informisanje i podršku. Takođe, povezivanje službi zapošljavanja, nevladinih organizacija, centara za socijalni rad neophodno je za kreiranje održivih programa zapošljavanja žena. Zajedno, ovi akteri mogu da utiču na senzibilizaciju poslodavaca, ohrabre žene i vrše konstatan pritisak na stvaranje programa za ekonomsko osnaživanje žrtava nasilja koje mora da ima različite komponente, obzirom da su i potrebe korisnica različite.

3. Multidisciplinarni pristup suzbijanja nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini, kroz ovaj izvještajni period održao je 6 redovnih i jedan vanredni sastanak u svakoj opštini tj. ukupno 42 sastanaka.
Ovi sastanci multidisciplinarnog tima u Istočnoj Hercegovini su jako važni i korisni jer se na njima raspravlja o konkretnim slučajevima nasilja u toj opštini kao i dogovaraju mehanizmi u pružanju podrške žrtvama. Jedan od rezultata ovakvog uvezivanja je i obećana podrška Grada Trebinja izgradnji sigurne kuće koja će biti regionalnog karaktera. Naša organizacija u ovom periodu imala 120 intervencija povodom nasilja u porodici gdje je pružala besplatnu pravnu pomoć, psihosocijalnu podršku, uvezivanje sa drugim relevantnim institucijama, kao i iznalaženje pojedinačnih uposlenja za žene žrtve porodičnog nasilja.

4. Aktivnostima razvijanje saradnje sa institucijama u RS obuhvatili smo sastanke i stalnu komunikaciju sa resornom Ministricom rada i boračko-invalidske zaštite RS- gđom Mirom Vasić i sa direktorom Zavoda za zapošljavanje RS –gdinom Miroslavom Vujičićem. Sa gospođom Vasić imali smo 3 puta sastanak u Banjaluci dok sa direktorom Zavoda za zapošljavanje RS jedan na Palama, ali i stalnu telefonsku komunikaciju. Direktor zavoda iskazao je spremnost da podrži našu incijativu da se žene žrtve porodičnog nasilja uvrste u poseban program zapošljavanja koji bi bio kreairan samo za njih za 2018. ali i za naredne godine (kao stalnu kategoriju), naravno ukoliko bi to podržalo Ministartvo rada i boračko-invalidske zaštite RS. Zahvaljujući zalaganju gđe Vasić koju smo uspješno i upotpunosti izlobirali, žene žrtve porodičnog nasilja su uvrštene u prijedlog „Akcionog plana zapošljavanja Vlade RS za 2018.“. Osim sa republičkim Zavodom za zapošljavanje, obje organizacije su održale pojedinačne sastanke sa svojim područnim Zavodom za zapošljavanje.

5. Senzibilizacija privatnog sektora i javnosti u RS:
Obzirom na sve izazove organizovanja radionica sa ženama u 12 opština/gradova, nije bilo uvijek moguće u udaljenim gradovima u isto vrijeme organizovati i sastanke sa privrednim sektorom. Sastanci sa privrednim sektorom uspješno su organizovani u Trebinju i Bijeljini na kojem su bili prisutni predstavnici Elektroprivrede RS, Zavoda za zapošljavanje,Privredna Komora, udruženja zanatlija, Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetnic. U Gradišci sa predstavnicom lokalne samouprave i dvije preduzetnice i u Donjem Žabaru sa direktorom najrazvijenijeg preduzeća u toj sredini (Agreks).

U toku 2017. naša fondacija imala je 31.5.2017. pres konferenciju (od televizija bilie su prisutne RT RS, Elta TV i Herceg TV, kao i agencija „Srna“, radio Trebinje kao i brojni portali) na kojoj je između ostalog navela i ostvarene rezultate u tom momentu iz ovog projekta (da su žene žrtve porodičnog nasilja uvrštene po prvi put u „Program samouposlenja za RS za 2017.godinu“). Takođe smo 25.12.2017. imali gostovanje u emisji „U fokusu“ RTRS gdje smo prezentovali ostvarene rezultate kao i planove za ekonomsko osnaživanje žena žrtava porodičnog nasilja kao i mlutidisciplinarni pristup u suzbijanja nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini kao primjer dobre prakse. Kao naši gosti bili su predstavnik Ministartva unutrašnjih poslova RS (ujedno i predstavnik Mreže žena policajki RS) i Policijske uprave Trebinje.Održane su i dvije radio emisije (u Trebinju i u Bijeljini).

1.Kao rezultat našeg lobiranja, žene žrtve porodičnog nasilja imaju mogućnost za samouposlenje u RS. U ”Program (samo)zapošljavanja RS za 2017.” , koji je objavio Zavod za zapošljavanje RS, uvedene su po prvi put i žene žrtve porodičnog nasilja, kao ranjiva kategorija za koju su predviđena bespovratna sredstva za njihovo samouposlenje. Za tu namjenu izdvojeno je 2.000.000 KM ili za 400 lica po 5.000 KM po osobi bespovratnih sredstava. Druga mogućnost, kroz ovaj Program, je program namjenjen uposlenju osoba preko 50 godina, u kome poslodavci dobijaju podsticaj ukoliko ih uposle. Ova stavka se ne odnosi za izdvojenu kategoriju žena žrtava porodičnog nasilja već općenito za žene. Međutim, značajan broj žena žrtava porodičnog nasilja , u momentu kada izađu iz nasilne porodice imaju preko 50 godina. Važno je istaći i dogovor sa direktorom Zavoda za zapošljavanje RS da se prilikom izmjene njihovog softvera , koja je u toku, uvrste žene žrtve porodičnog nasilja-kao posebna kategorija kako zbog statistika njihovih prijava na biro, tako i zbog statistika njihovog (samo)uposlenja. Upravo ne postojanje ove kategorizacije nama je nedostupna informacija o broju korisnika ove katekorije po pozivu za ”Program samouposlenja za 2017. za RS” ali je dogovoreno sa Zavodom za zapošljavanje RS da se ova kategorija posebno evidentira prilikom izrade novog softvera za njih, čija izrada je u toku.

2. Žrtve porodičnog nasilja imaju kvalitetan lanac podrške od organizacija I institucija u Istočnoj Hercegovini. Samo naša fondacija pružila je ukupno 120 intervencija žrtvama (psiho-socijalno savjetovaje, besplatna pravna pomoć, uposlenja, smještaj jedne žrtve u sigurnu kuću u Banjaluku, podrška telefonskim putem, i dr.). Uz to smo, zahvaljujući i Platformi dodatno razvili neke vidove podrške žrtvama (npr. preispitivanje predmeta nasilja u porodici koji su bili odbačeni u policiji ili tužilaštvu kako se ne bi ponovile ponovile proceduralne greške) kao i unaprijedili međusobnu saradnju (npr. preuzimanje od strane Gradonačelnika na sebe skupljanje novca za sigurnu kuću,bolja međusobna saradnja i unapređen sistem podrške ).
3.S obzirom da u ovoj godini nije bilo podsticaja za firme koje uposle žene žrtve porodičnog nasilja već samo za njihovo samouposlenje, možemo samo navesti kao rezultat uposlenje dvije žene žrtve porodičnog nasilja za koje je naša organizacija napravila intervenciju. Naravno tu je i naša ženska poljoprivredna zadruga ”Smokvica” sa punom odgovornošću Trebinje, koja je socijalnog karaktera i koju smo proširili u 2017. za još dvije članice (djevojku i ženu žrtvu porodičnog nasilja) ali koja još nije u potpunosti postavljena tj. u izgradnji je.

Direktni korisnici ovog projekta su žene i djeca žrtve porodičnog nasilja u Republici Srpskoj.
Direktne ciljane grupe su:
-poslanici Narodne Skupštine Republike Srpske za lobiranje da se paket ekonomskih mjera uvrsti u „Akcioni plan zapošljavanja RS za 2017.“
-nezaposlene žene žrtve porodičnog nasilja kroz radionice koje smo održali u 12 opštine u RS, njih 185 žena
– 76 žena i djece žrtava porodičnog nasilja koji su zatražili pomoć u kancelariji „Ženskog centra“ Trebinje
Indirektne ciljane grupe su:
– poslodavci koji će da uposle žene žrtve porodičnog nasilja
-Zavodi za zapošljavanje RS i područne, Privredna Komora RS i područne, Udruženja poslodavaca i zanatlija
-privrednici u 12 opština/gradova RS
-63 institucije/organizacije koje su potpisale Sporazum o saradnji sa našom organizacijom
-mediji a preko njih građani RS:

1.Žene žrtve porodičnog nasilja su ekonomski osnažene u RS je djelimično ostvaren jer im je omogućeno samouposlenje. Po prvi put žene žrtve porodičnog nasilja su uvedene u podsticajne mjere kroz “Program samouposlenja RS za 2017.” na nivou cije Republike Srpske. Odnosno žene žrtve porodičnog nasilja su prepoznate kao nova kategorija stanovništva za koju država izdvaja podsticajna sredstva u vidu bespovratnih donacija do 5.000 KM kako bi one mogle da riješe svoje samouposlenje.Indikatori su: usvojene mjere podrške za samouposlenje žena žrtava porodičnog nasilja u RS u „Akcioni plan zapošljavanja RS za 2017“ i „Program samozapošljavanja RS za 2017“. Međutim za one kategorije žena žrtava porodičnog nasilja koje nemaju kapaciteta (ličnih ili ekonomskih) da pokrenu vlastiti biznis uz podršku države od tih najmenskih srdstava, planiramo da tokom 2018. se izborimo i za podsticaj poslodavcima koji uposle ovu kategoriju.

2.Žene žrve porodičnog nasilja su ohrabrene da prijave nasilje u Istočnoj Hercegovini. Prvi put od osnivanja naše organizacije, dakle za 15 ipo godina rada, našoj organizaciji se obratila žena žrtva porodičnog nasilja koja je bila izložena samo psihičkom nasilju. Do sada su se žrtve isključivo obraćale kad su bile izložene makar dva vida nasilja (uvijek psihičkom i uglavnom fizičkom nasilju).

3. Privatni sector je senzibilisan za potrebe ekonomskog osnaživanja žena žrtava porodičnog nasilja u RS. Kako nije za 2017. godinu uvršten podsticaj za poslodavce koji uposle ovu kategoriju žena na republičkom nivou, tako ne možemo znati koliko smo uticali na poslodavce u RS. Dakle, kako nije bilo podsticaja tako nije bilo ni mogućnosti uposlenja žena žrtava porodičnog nasilja po ovom osnovu (gdje bi imali uvida u broj žena žrtava porodičnog nasilja koje su uposlene). Međutim, na lokalnom nivou i ove godine, naša organizacija je uspjela da uposli dvije žene žrtve porodičnog nasilja u gradu Trebinju, upravo zahvaljujući građenju senzibiliteta kod ovih poslodavaca.

Daleko najuspješnija priča je odluka Gradonačelnika Trebinja da preuzme na sebe skupljanje sredstava za izgradnju sigurne kuće koja će biti regionalnog karaktera. Ovo je takođe rezultat rada kroz multidisciplinarni tim.

Partner na našem projektu je fondacija “Lara” iz Bijeljine sa kojom imamo dobru saradnju što se manifestuje na uspješnost projekta.
Veliku podršku i pomoć u uspješnoj implementacije lobiranja za uvrštavanje paketa ekonomskih mjera, imali smo od resorne ministrice gđe Vasić koja se zaista založila da “progura” naše prijedloge kroz njeno Ministarstvo kao i kroz Vladu RS. Svakako ističćemo i direktora Zavoda za zapošljavanje RS.
Podršku u uspješnoj implementaciji ovog projekta imali smo od cijelog multidisciplinarnog tima iz Istočne Hercegovine, njih 62 mahom institucije.
Važno je napomenuti i podršku medija posebno RTRS koja nam je omogućila emisiju od 45 minuta besplatno.

„JAČANJE INSTITUCIONALNE PODRŠKE ŽRTVAMA RODNO-ZASNOVANOG NASILJA“

podrška od strane FOUNDATION „LARA“

-Monitoringom rada policije postigli smo značajne promjene u na nivou Istočne Hercegovine a u saradnji sa Policijkom upravom Trebinje (raniji nazic Centar javne bezbjednosti Trebinje) tako što smo uveli “osobu od povjerenja” koja je pratnja ženi žrtvi nasilja kako kod davanja izjave u policiji, tako i u tužilaštvu i sudu. Tokom monitoringa uočili smo neke nedostatke koji su se javili kadrovsim promjenama unutar policije (premještanje obučenih policajaca za rad sa žrtvama na druge odjele npr. narkotike, uposlenje novih kadrova) te smo shvatili da je potrebno unutar policije obučiti grupu policajaca za trenere (za oblast nasilja u porodici) kako bi ih prenosili na svoje kolege i starješine (ovaj prijedlog je uvršten i u Platformu i prihvaćen od vladajuće strukture unutar policije). Naša organizacija je u okviru ovog projekta imala partnersku ulogu a projekat se odnosio na cijelu BH gdje su u oba Entiteta izabrane po dvije regije u kojim su partnerske organizacije imale određene obaveze koje smo mi i uspješno realizovali.