„IZGRADNJA KAPACITETA II“

podržan od OAQ Fondacije

Projekat „Izgradnja kapaciteta II“ je bio nadogradnja projekta koji je realizovan u 2009.god. jer obuhvata razvijanje multidisciplinarnog pristupa između 63 potpisnika Sporazuma o saradnji i Protokola o saradnji kroz petodnevne edukacije i dvomjesečne sastanke. Projektom su bile obuhvaćene sve opštine Istočne Hercegovine (Trebinje, Ljubinje, Gacko, Nevesinje, Bileća i Berkovići).

Cilj projekta je bio obezbjeđivanje multidisciplinarnog pristupa suzbijanja porodičnog nasilja i pružanja adekvatnije podrške žrtvama porodičnog nasilja u Istočnoj Hercegovini, kao i uspostavljanje savjetovališta za žene u cilju zdravstvenog prosvjećivanja i povećanja brige o vlastitom zdravlju ove kategorije, ali i rada sa njima kroz grupe samopomoći u cilju izgradnje njihovih vlastitih kapaciteta.

Zahvaljujući serijalu od tri petodnevne edukacije koje su uspješno provedene u Neumu za 84 osobe, shodno planiranom projektu, saradnja između profesionalaca iz vladinog i nevladinog sektora u Istočnoj Hercegovini je poboljšana s jedne strane povećanjem nivoa znanja i vještina na temu nasilja u porodici i radu sa žrtvom, a sa druge strane unapređenjem međusobne saradnje. Edukacija koja je održana je jako važna za cijeli region jer osim informativno –edukativnog karaktera imala je za cilj i senzibilizaciju učesnika kao i njihovu međusobnu socijalizaciju kako bi sutra lakše ostvarili saradnju jer potrebno je istaći da je ovde vrlo je značajan sinhronizovan rad i multidisciplinarni pristup od mjesta prijave nasilja (NVO; policija) preko Doma zdravlja, Centara za socijalni rad, tužilaštva do sudova uz podršku škola i vrtića.

S obzirom da neke institucije rade direktno sa žrtvama i samim tim se više susreću sa njima kao što je npr. Policija, centar za socijalni rad, sud u odnosu na škole, vrtiće i medije, tako smo iz tih institucija uključuli veći broj ljudu u ovu edukaciju. Iz tih razloga je uradjena i klasifikacija po grupama, tako da su prvu grupu činili predstavnici policije i to oni koji direktno rade sa žrtvama, drugu grupu su činili predstavnici sudstva, javnog tužilaštva i zdravstva ( radnici iz domova zdravlja doktori-ginekolozi i doktori iz službe hitne medicinske pomoći kao i medicinske sestre), a treću grupu su činili predstavnici škola, NVO-a, medija i vrtića. Svim učesnicima na kraju edukacije su dodjeljeni certifikati i knjiga „Etika moći“ koju je napisala Edita Ostojić a koja je upravo namjenjena profesionalcima koji se u svom poslu susreću sa slučajevima nasilja nad ženama i djecom.

Kao rezultat ovako unapređenog multidisciplinarnog pristupa je povećanje povjerenja kod žrtve u rad institucija i adekvatnija podrška prema njima što je doprinjelo povećanju broja prijava nasilja u porodici.

Tokom ovog perioda održano je 18 sastanka, odnosno svakog drugog mjeseca po sastanak u svakoj od šest opština Istočne Hercegovine (Trebinje, Ljubinje, Nevesinje, Bileća, Berkovići i Gacko), u cilju medjusobnog izvještavanja o radu na ovu temu,razmjene iskustava i naučenih lekcija, kao i dogovora za zajedničke akcije.

U savjetovalištu za žene u cilju zdravstvenog prosvećivanja kod doktorice koja inače radi svake subote od 14 do 18 časova savjet je zatražilo ukupno 49 žena žrtava porodičnog nasilja . Ove žene su same direktno zatražile savjet od doktorke ličnim dolaskom u kancelariju u navedenom terminu.Neke od njih su prvo ostvarile kontakt putem telefona pa tek onda i lično dok jedan broj njih došao je na incijativu prijateljice ili pak bliže porodice. Najčešće obraćanježenaje zbog informacija o štitnoj žlijezdi, dijabetesu, kardiovaskularnim obolenjima, bolestima reproduktivnih organa i menopauze.

U drugoj polovini 2010.godine savjetovalištvu za žene žrtve porodičnog nasilja za pomoć se obratilo 57 žena, i to ličnim kontaktom njih 38 a putem SOS telefona 19. Kako naša organizacija nema organizovano pružanje besplatne pravne pomoći tako smo uspostavili usku saradnju sa besplatnom pravnom službom koja je otvorena od strane Ministarstva pravde RS u našem gradu i na koju upućujemo naše klijentice.

U oko 90% slučajeva istovremeno je prisutno više oblika nasilja (psihičko, fizičko i ekonomsko). U većini slučajeva sarađivali smo sa policijom, centrima za socijalni rad,tužilaštvom, školom i vrtićem.Tužilaštvo je pokrenulo incijativu prema nama da se za teže njihove slučaje uključuje i naša organizacija. Kako još uvijek ne postoji Sigurna kuća za ovu regiju, žrtve najčešće odustaju od odlaska u Sigurne kuće koje su udaljene preko 350 km od njihovih sredina, što startno predstavlja prepreku zbog posla, škole i dr. Tako da one i dalje ostaju u nasilnim porodicama što nekada znači ugrožavanje njihovih života.

“IZBORI 2010 –REALNA POZICIJA ŽENA U BiH“

podržano od Kvinna till Kvinna

U toku 2010.godine naša organizacija je sprovela aktivnosti u pravcu pružanja podrške svim ženama političarkama u izbornoj jedinici 6 i na aktivnostima u pravcu doprinosa stvaranju jedinstvenog ženskog lobija na nivou Izborne jedinice 6. Naši projektni ciljevili bili su:

1. Ohrabrivanje i osnaživanje žena političarki sa područja Izborne jedinice 6.
2. Doprinos stvaranju jedinstvenog ženskog lobija na nivou Izborne jedinice 6.

Prvobitno smo organizovali anketiranje žena, njih 600, od čega 100 žena političarki i 500 žena glasačica Izborne jedinice 6 na osnovu kojih smo stekli s jedne strane očekivanja žena političarki od žena glasačica, a sa druge strane očekivanja žena glasačica od žena političarki. Nakon toga održali smo sedam okruglih stolova u svakoj opštini Istočne Hercegovine po jedan osim u Trebinju, gdje smo održali dva okrugla stola i to na početku i na kraju kampanje. U toku te kampanje uradili smo 230 postera koje smo polijepili po svim opštinama Istočne Hercegovine. Tokom kampanje održane su i radije emisije i to prije i nakon opšte analize podataka, kao i nakon održanih izbora.

Tokom projekta održano je 6 radionica za žene političarke iz svih 13 političkih partija Izborne jedinice 6 na teme „Javni nastup i odnosa sa medijima““ na kojima smo pripremali političarke za javni nastup i bitnost odnosa sa medijima. Prilikom održavanja ovih radionica primjećeno je neiskustvo kod žena političarki gdje su nam mnoge od njih priznale da po prvi put učestvuju na nekoj radionici na ovu temu.Ono što najviše plaši je njihova nesvjesnost o njihovom neznanju i partijsko „slijepilo“ gdje one same zagovaraju da se glasa za njihove opštinske lidere unutar partije, a ne za njih same. Prilikom razgovora sa njima došli smo do podataka da nijedna od njih u momentu održavanja ovih edukacija nije imala svoje programe i planove lobiranja žena glasačica. Na naš prijedlog, one koje se nalaze na listama su pripremile svoje programe i promo materijale koje smo podjelili na uličnoj manifestaciji koja je predhodila edukaciji na temu „Lobiranje, zagovaranje i izgradnja vlastitih kampanja “ koju smo održali u Tebinju, a na kojoj je prisustvovalo 28 žena koje su se nalazile na Izbornoj listi od ukupno 102koliko ih ima na listama.

Nakon održanih radionica/edukacija bili smo iznenađeni brojem žena koje su se našle na listama ali bez ikakavog političkog iskustva, a često i bez bilo kakve prepoznatljivosti. Praktično došli smo do stava da je to rađeno sa namjerom da dobiju što manji broj glsova –dijelom zbog svog političkog neiskustava, a dijelom zbog toga što ih niko i nezna po bilo kakvom osnovu, dok svi muškarci koji se nalaze na listama su uglavnom višegodišnji političari koji se ističu ili kroz neku profesiju ili svojim autoritetom.

Analizom izbornih rezultata predhodnih godina i 2010.godine došli smo do podataka da se sada više poštuje minimalna kvota zastupljenosti drugog pola na ovim izborima nego što je to bilo predhodnih godina (dakle evidentan je porast žena na listama), kao i da se ta pravilo poštuje samo prije izbora dok se nakon izbora njihov broj smanjuje. Dokaz su ovi opšti izbori kao i činjenica da iz ove izborne jedinice nijedna žena nije izabrana.Možemo reći položaj žena političarki iz Izborne jedinice 6 je jako težak i političarke nailaze na odbacivanje i od strane svojih kolega političara kao i od žena glasačica.

“ISTRAŽIVANJE O POTREBAMA REALIZACIJE SIGURNE KUĆE U ISTOČNOJ HERCEGOVINI“

podržano od UNIFEM

Glavni cilje ovog projekta je bio istražiti potrebu za uspostavljanje sigurne kuće za smještaj žrtava porodičnog nasilja u Istočnoj Hercegovini,na osnovu koga bi mogli dokumentovano zahtjevati finansiranje tekućih troškova sigurne kuće od strane Vlade RS i opština Istočne Hercegovine. Naša organizacija uz pomoć Opštine Berkovići ima mogućnost da upotpunosti izgradi ovaj objekat i uspostavljanje sigurne kuće bi uveliko ohrabrilo žrtve porodičnog nasilja da prijave nasilje nad njima i olakšao im izlazak iz začaranog kruga nasilja. S druge strane za nasilnike bi značilo upozorenje jer bi im stavio na znanje ozbiljnu namjeru države da pomogne žrtvama kao i opmenu da žrtve sada imaju alternativu.

Kao što nam je i sami cilj ovog projekta bio, uradili smo istraživanje o potrebi za Sigurnom kućom za smještaj žrtava porodičnog nasilja u Istočnoj Hercegovini. Istraživanje je opravdalo potrebu za izgradnjom Sigurne kuće na nivou Istočne Hercegovine. Na osnovu istraživanja došli smo do podataka da bi potreban kapacitet bio upravo na osnovu standarda EU, sedam ležajeva za odrasle, a kako najčešće uz jednu ženu žrtvu ide po dvoje do troje djece, onda bi potreban ukupni kapacitet iznosio 20 ležajeva.

Istraživanje je obuhvatilo polustruktuisane intervjue sa profesionalcima iz svih institucija policije, centara za socijalni rad, domova zdravlja, javnog tužilaštva, Opština, vrtića, osnovnih i srednjih škola, medija i nekih NVO-a sa područja Istočne Hercegovine. Osim njihovih polustruktuisanih intervjua korišteni su i podaci iz institucija koje direktno rade sa žrtvama porodičnog nasilja.

Aktivnosti koje se realizuju ovim projektom usmjerene su i na prevenciju nasilja nad ženama i djevojkama jer činjenica je da se identifikuje potreba za uspostavljanjem Sigurne kuće za smještaj žrtava porodičnog nasilja i da projekat ima komponentu saradnje sa lokalnim vladininm institucijama uključujući obrazovne (sve vrtiće, osnovne i srednje škole) iz Istočne Hercegovine, a samim tim djeluje i preventivno. S jedne strane uključivanje vladinog i nevladinog sektora u cilju pružanja veće podrške žrtvama porodičnog nasilja djeluje kao upozorenje na nasilnike da dalje ne čine nasilje. S druge strane svi vrtići, osnovne i srednje škole u Istočnoj Hercegovini su ujedno i naši partneri jer su potpisnici Sporazuma o saradnji u borbi protiv nasilja u porodici i sve ove informacije razmjenjuju sa svojim učenicima/djecom.

Korist od projekta imaju prvenstveno žene i djeca žrtve porodičnog nasilja ali i sve institucije i organizacije koje se bave problematikom porodičnog nasilja jer će u narednom periodu imati gdje da smjeste same žrtve.

U ovom projektu nismo imali partnere za istraživanje, ali smo imali sporazum o saradnji sa svim relevantnim institucijama Istočne Hercegovine kao što su policija, centri za socijalni rad, domovi zdravlja i tužilaštvo u cilju suzbijanja porodičnog nasilja i od kojih smo dobili punu podršku u realizaciji ovog istraživanja.

„ŽENSKI AKTIVIZAM-MOGUĆNOSTI i IZAZOVI“

podržan od Filia die frauenstiftung

Projekat „Ženski aktivizam – mogućnosti i izazovi“ je projekat koji se realizuje jednim djelom u 2010.godini, a većim djelom tokom 2011.godine.

Dugoročni cilj projkta je snažan ženski lobi u BiH koji utiče na poboljšanje položaja ženske populacije u BiH, i u porodici i u društvu.

Kratkoročni cilj ovog projekta je jačanje ženskog aktivizma u Istočnoj Hercegovini, odnosno u njenih šest opština (Trebinje, Ljubinje, Gacko, Neversinje, Bileći i Berkovići).

Aktivnosti koje su realizovane u okviru ovog projektom su bile priprema i izrada brošure koja sadrži osnovne informacije o ženskom aktivizmu koje treba da zna svaka djevojka u cilju vlastitog osvješćenja i izgradnje samosvijesti o potrebama širenja i učestvovanja u ženskom aktivizmu, koju smo ištampali i u svakoj opštini podjelili po 100 komada mladim djevojkama. Početkom 2011.godine će biti održana jednodnevna konferencija na temu “Ženski aktivizam –mogućnosti i izazovi” koja će okupiti 60 djevojaka iz ukupno šest opština, a sve u cilju njihovog uključenja i djelovanja u Istočnoj Hercegovini, kao i međusobnoh povezivanja i umrežavanja.

Partneri koji su nam pomogli i koji će nam takođe biti od pomoći u realizaciji ovog projekta u toku 2011.godine su fakulteti,srednje škole, omladinske organizacije kao i ženski politički aktivi koji djeluju u ovim opštinama

„16 DANA AKTIVIZMA“

Naša organizacija je i ove godine u periodu od 25. novembra do 10. decembra 2010. godine Ženski centar Trebinje je običježio „16 dana aktivizma“ u okviru kojih je sproveo ulične manifestacije i održao Okrugle stolove u svakoj opštini Istočne Hercegovine (Trebinje, Ljubinje, Bileća, Gacko, Nevesinje i Berkovići) u cilju skretanja pažnje na položaj žena u Bosni i Hercegovini odnosno Republici Srpskoj odnosno Istočnoj Hercegovini. U Trebinju je pored ulične manifestacije održan i okrugli sto na temu „Šesnaest dana aktivizma nekad i sad“ podržanog od Gender centra RS.

Na uličnim manifestacijama održanim po Istočno hercegovačkim opštinama djeljeni su letci sa jasnim porukama protiv nasilja u porodici. U toku ovih šesnaest dana aktivizma, da bi smo dodatno ukazali na loš položaj žena u RS, odnosno BH, fokusirali smo aktivnosti podržane od Kvinna till Kvinna, OAK Fondacije i Gender centra kako bi bili prisutni u svakoj opštini Istočne Hercegovine i na svim nivoima raspravljali o tome (sastanci sa institucijama, ulične manifestacije, okrugli stolovi).

Takođe iskoristitili smo da u toku ovih Okruglih stolova ponudimo radnu verziju otvorenog pisma koje trebaju da podrže i potpišu svi potpisnici Sporazuma o saradnji, dakle njih 63 na čelu sa našom organizacijom na adresu Predsjednika Republike Srpske, gospodina Milorada Dodika u cilju adekvatnijeg zbrinjavanja osoba koje se liječe od bolesti ovisnosti alkoholizma i duševnih bolesnika (pismo u prilogu). Ovaj problem je delegiran na našu inicijativu, a na osnovu iznešenih problema upravo potpisnika, jer i kad pričamo o porodičnom nasilju veći broj nasilnika treba liječenje od alkoholizma, a zbog nepostojanja adekvatnih ustanova sa dovoljnim kapacitetom često se i ne izriču te mjere, a ako se izreknu ne sprovode se.Ova naša incijativa naišla je na veliku podršku naših partnera tj. potpisnika Sporazuma o saradnji.