„HOĆEMO SIGURNE KUĆE A NE PRIHVATILIŠTA!“

Podržano od švajcarske agencije za razvoj i saradnju u BH

Dana 07.04.2012.god. NVO Ženski centar Trebinje je uz podršku švajcarske agencije za razvoj i saradnju održao uličnu Manifestaciju u na Trgu Slobode u Trebinju.

Cilj manifestacije pod nazivom „Hoćemo sigurne kuće, a ne prihvatilišta“ je bio da se promoviše važnost Sigurnih kuća i skrene pažnja na aktuelni Nacrt zakona o socijalnoj zaštiti u Republici Srpskoj, koji u članu 121 predviđa prihvatilišta kao alternativni smještaj za sve socijalno ugrožene kategorije (uključujući djecu i odrasle, žrtve trgovine ljudima, beskućnike, narkomanskei zavisnike, žrtve porodičnog nasilja itd). Vjerujući da se žrtve porodičnog nasilja ne mogu svrstati zajedno sa drugim socijalno ugroženim kategorijama (jer one zahtjevaju različite tretmane od onih koji im se mogu obezbijediti u prihvatilištima) svrha ulične manifestacije je bila da se ukaže na nepravilnosti u Nacrtu socijalnog zakona, te na potrebu većeg broja Sigurnih kuća u Republici Srpskoj, posebno u Istočnoj Hercegovini gdje ne postoji nijedna Sigurna kuća. Ženski centar Trebinje je uvidjeo važnost skretanja pažnje na ovaj problem i prepoznao ga kao veoma važan korak prema izmjeni Nacrta zakona o socijalnoj zaštiti i posljedično osnivanju većeg broja Sigurnih kuća.

Za svrhe manifestacije osmislili smo promotivni materijal (posteri, letci, najlon kese itd.) kroz koje smo ukratko predstavili probleme i opravdali potrebu za većim brojem sigurnih kuća. Promotivni materijal su podijelile naše aktivistkinje, članice Ženskog centra Trebinje. Uz to, aktivistkinje su govorile o aktuelnom Nacrtu zakona o socijalnoj zaštiti i njegovim nedostatcima koji se odnose na problme smještanja žrtava porodičnog nasilja u prihvatilišta, umjesto u sigurne kuće.

Manifestacija je također bila propraćena medijski (RTRS, Trebinje danas, Lokoportal, Radio Trebinje, Korona radio). Mlada aktiviskinja Ženskog centra Trebinje, prof. Mirna Bijedić je dala intervju za nekoliko medijskih kuća u kojima je objasnila svrhu manifestacije i njenu važnost za cijelu javnost Republike Srpske. Ona je također podvukla činjenicu da Rapublici Srpskoj nedostaju sigurne kuće, obraćajući posebnu pažnju na činjenicu da region Istočne Hercegovine nema nijednu. Stoga, ona je strogo istakla hitnost i nužnost osnivanja bar jedne sigurne kuće u pomenutom regionu.

Prema zapažanju aktivistkinja, manifestacija je imala odličan odziv i bila je dobro prihvaćena i podržana od strane kako ženske tako i muške populacije. Građani Trebinja su bili visoko motivirani i zainteresovani za manifestaciju. Nije zabilježen niti jedan slučaj otpora prema subjektu/temi manifestacije. Interakcija sa građanima Trebinja je ocjenjena kao odlična od strane aktivistkinja koje su učestvovale u Uličnoj manifestaciji i od strane Ženskog centra Trebinje.

Na kraju, zaključujemo da su građani Trebinja upoznati s problemima socijalne zaštite žrtava porodičnog nasilja i da su postali svjesni važnosti izgradnje sigurne kuće u Istočnohercegovačkom regionu. Kao rezultat, mi osjećamo da su građani spremni koncipirati i prihvatiti našu ideju o Sigurnoj kući, kao što smo i mi spremni da uložimo trud u njeno sprovođenje.

U okviru ovog projekta održan je 09.04.2012. i Okrugli sto sa predstvnicima CJB Trebinje, Centra za socijalni rad trebinje, Domom zdravlja, svim srednjim i osnovnim školama kao i vrtićima u Trebinju.Na ovom okruglom stolu prisustvovali su i predstavnici TV RS koa i drugih medijskih kuća-ukupno 22 učesnika. Okrugli sto je održan u prostorijama CJB trebinje koji su i na ovaj način iskazali podršku ovoj našoj akciji. Uz redovnu razmjenu informacija o pojednačnim statistikama žrtava porodičnog nasilja, gdje kao i do sada naša organizacija bilježi najveći broj prijava-u odnosu na institucija, učesnike okruglog stola upoznali smo sa ciljem ovog projekta. Naime, svim učesnicima okruglog stola podjeli smo naše ponovljeno izdanje istraživanje o potrebamna realizacije sigurne kuće na području Istočne Hercegoivine koje smo dijelili građanima i na uličnoj manifestaciji. Svim učesnicima podjeljen je i nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti RS kao i promotivni letci.Učesnike skupa upoznali smo sa razlozima zašto je naša organizacija pokrenula ovaj projekat i održala uličnu manifestaciju kao i ovaj okrugli sto. Svi predstavnici institucija su se složili da je naša akcija opravdana jer se i sami kroz svoj profesionalni rad susreću sa žrtvama porodičnog nasilja i dijele naše stavove.

„KAMPANJA 101 RAZLOG ZA ŽENU NA LOKALNIM IZBORIMA: ULIČNE AKCIJE U 10 BH GRADOVA“

Podržano od CURE i INFOHOUSE

Naša organizacija je učestvovala kao jedna od 10 partnera u projektu koji su implementirale organizacije CURE i INFOHOUSE u cilju pružanja podrške ženama političarkama na ovim lokalnim izborima. Dana 28.09. 2012. održali smo javnu tribinu sa Brankom Inić u kaffe baru „Piramida“ Trebinje. Tom prilikom se odazvao manji broj žena političarki ako smo uredno proslijedili svim ženskim aktivima tj. svim političkim partijama u Trebinju. Za one žene koje se nalaze na listama a čije mobilne telefone smo imali, koristili smo i taj vid obavještenja. To se pokazalo kao ispravno jer su nam prisutne žene rekle da ih iz njihve partije nisu obavjestili o ovoj tribini iako smo ih bili uredno obavjestili. Ovo govori o tihoj opstrukciji žena kandidatkinja od strane njihovih kolega. Drugi slučaj je slučaj nezavisne kandidatkinje g-đe Nade Mandeganje koju je opštinska izborna komisija isključila iz svih informacija, obuka i sl. a njene kolege iz drugih partija pokušavale pa čak i zastrašivanjem i prijetnjama prisiliti za glasanje.

Gospođa Branka je podjelila sa ženama vrlo korisne informacije i savjete na koji način one mogu i trebaju da osišljavaju svoje kampanje, ukazal im je na značaj upućenosti svakog kandidata/kinje u prateće zakonske propise koji definišu prava i obaveze odbornika/ca. Ovo je posebno važno naglasiti jer se ispostavilo da gotovo ni jedna prisutna kandidatkinja nije upućena u ta dokumenta čak ni u programe svojih poltičkih partija. Vrlo mali broj od njih je bliže upoznat sa Zakonom o travnopravnosti polova. Komentarisano je i da su ženski akivi proforme osnovani odnosno da su aktivni samo mjesec dana pred izbore a i tada simbolično. Sve ovo nam je potvrdilo potrebu da odmah u prvoj polovini 2013 godine trebamo započeti intezivni rad sa političkim aktivima žena za Opšte izbore 2014. kako bi im zaista mogli pomoći u izgradnji njihovih ličnih kapaciteta. Od medija došla je dopisinica Avaza iako smo uredno obavjestili sve. Stiče se utisak da TV mediji svoju pažnju poklanjaju samo plaćenim terminima.

Dana 04.10. 2012. Godine održali smo uličnu akciju sa početkom u 12 časova na Trgu slobode, na kojoj smo podjelili preostale materijale : letke, bedževe, kutlače, naočare i kecelje. Nažalost nismo mogli obezbjediti fotelju jer je nismo imali od koga posuditi a naša organizacija ne raspolaže takođe sa foteljama. I ovaj put smo obavjestili i pozvali sve medije a došli su predstavnici Radio Trebinja. Građani su iskazivali od podrške do skepticizma.

„ZAKONSKA REGULATIVA KOJA TRETIRA NASILJE U PORODICI U REPUBLICI SRPSKOJ“

Podržano od Open Sociality Institute

Izvještajni period obuhvata aktivnosti ralizovane od 01.07.2012.godine zaključno sa 30.08.2012.godine. U toku ovog perioda odmah nakon dospijeća sredstava izvršili smo nabavku neophodne opreme za implementaciju ovog projekta koja uključuje namještaj i tehniku.

Prvana pomoć i zastupanje pred sudom

U toku izvještajnog perioda angažovali smo pravnika g-dina Slavka Šanjevića koji ima bogato iskustvo u pravnim odnosima (svojevremeno je bio predsjednik Okružnog suda Trebinje). Pravna pomoć je dostupna svim našim sugrađanima-ka u periodu od 14 do 18 časova svakog radnog dana a po potrebi naš advokat biće dostupan i vikendom bez obzira da li je u pitanju dan ili noć (u hitnim slučajevima kada je žrtva izložena akutnom stanju nasilja). Da bi smo upoznali širu javnost naše regije koju pokriva Osnovni sud Trebinje mi smo objavili informativni trodnevni oglas na najslušanijoj lokalnoj radio stanici koja pokriva regiju Istočne Hercegovine. U toku izvještajnog perioda našoj kancelariji se obratilo 19 žena žrtava porodičnog nasilja (putem SOS linije i lično dolaskom u kancelariju) od čega njih sedam je zatražilo pravni savjet i jedna za koju je pokrenuto i zastupanje pred sudom. Još uvijek radimo na širenju informacija o ovoj novoj mogućnosti podrške i zaštite žena žrtava nasilja u Istočnoj Hercegovini, pa smo ovu informaciju podjelili i na sastancima u svakoj opštini Istočne Hercegovine u okviru sastanaka sa prestavnicima organizacija i institucija.

Razvijanje multidisciplinarnog pristupa u Istočnoj Hercegovini

U toku izvještajnog perioda održali smo po dva redovna sastanka u svakoj opštini Istočne Hercegovine (Trebinje, Ljubinje, BIleća, Gacko, Nevesinje i Berkovići) i to 24.07.2012. Berkovići, 25.07.2012. Trebinje, 26.07.2012. Bileća, 27.07.2012. Ljubinje, 30.07.2012. Gacko i 31.07.2012.Nevesinje. Tada smo informisali sve učesnike potpisnike sporazuma o saradnji o ovom projektu, planiranim aktivnostima i očekivanim rezultatima. Naišli smo na veliku podršku jer većina prisutnih direktno radi sa žrtvama porodičnog nasilja i ovaj projekta doživljavaju kao podršku i pomoć u njihovom radu (Policija, Centri za socijalni rad, Tužilaštvo, Domovi zdravlja, a može se reći i Osnovne i Srednje škole i vrtići). Za naredni sastanak dogovoreno je da svako od njih u svojoj lokalnoj zajednici proširi ove informacije kako do institucija/organizacija tako do samih korisnica (žena žrtava porodičnog nasilja).

Drugi krug sastanaka održan je u sedmici od 20.08.- 24.08.2012.godine ali zbog godišnjih odmora sastanku je prisustvovao mali broj učesnika pa smo mogli samo razmijeniti informacije sa kojima su raspolagali prisutni bez većih dogovora-akcija za naredni period. Zbog toga smo dogovorili da naš naredni sastanak bude odmah na početku mjeseca kako bi smo mogli iskordinirati zajedničke akcije i pomoć žrtvama porodičnog nasilja.

“IZGRADNJA KAPACITETA II”

Podržano od OAQ Fondacije

U toku izvještajnog perioda od 01.01.2012. do 31.05.2012. koje obuhvata Godišnji izvještaj, ukupno su 23 žene zatražilo savjet kod doktorice i to najčešće zbog informacija o štitnoj žlijezdi, dijabetesu, kardiovaskularnim obolenjima, bolestima reproduktivnih organa i menopauze. Gotovo sve žene su istakle da žive u vrlo stresnim okolnostima, uglavnom pod pritiskom zbog loše finasijske situacije ali i drugih nus pojava tranzicijskog društva. U toku ovog perioda dat je sajet I za 6 žena žrtava porodičnog nasilja a koje su upućene od strane naših koleginica iz savjetovališta za žrtve jer su prepoznale da se nalaze u rizičnim skupinama i da treba da se informišu kod doktorke.

Bez obzira na mogućnost, nijedna žena žrtva porodičnog nasilja nije iskoristila mogućnost besplatnog ultrazvučnog pregleda vaginalnom sondom, u izvještajnom periodu, zbog stida da se deklariše javno kao žrtva porodičnog nasilja, što nam govori da još uvijek nisu prevazišle stereotip o žrtvi i da je potrebno nastaviti raditi sa njima.

U toku ovog perioda našoj organizaciji su se za pomoć obratile 42 žene, i to ličnim kontaktom njih 29 a putem telefona 11. Od tih 29, njih 14 više puta zatražilo našu pomoć, od čega je njih 9 učestvovalo u grupama samopomoći.Od njih 3 je pokrenulo brakorazvodnu parnicu. U oko 90% slučajeva prisutno je više oblika nasilja (psihičko, fizičko i ekonomsko). U većini slučajeva sarađivali smo sa policijom, centrima za socijalni rad, tužilaštvom, školom i vrtićem.Tužilaštvo je krenulo sa incijativom prema nama da nas sad oni pozivaju na teže njihove slučaje da se mi uključimo. Za većinu žena, njih 85% smatra da smo im pomogli na izgradnji njihovih ličnih kapaciteta i da smo ih ohrabrili da preuzmu u svoje ruke kontrolu nad svojim životom Svakog mjeseca imali smo superviziju.

“POBOLJŠAJMO ZAKONE KOJI ŠTITE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA U REPUBLICU SRPSKOJ”

Podržano od švedske organizacije Kvinna till Kvinna i U.S. Amabasade u BH

U Trebinju je 24.02.2012. godine , na incijativu NVO „Ženski centar“ Trebinje, održan sastanak na kome je prisustvovalo sedam ženskih organizacija u cilju usaglašavanja stavova po pitanju izmjena i dopuna zakona koji tretiraju nasilje u porodici u Republici Srpskoj.Na ovom sastanku od ukupno pozvanih 13 ženskih NVO iz RS-pošto je upitanju entitetski zakon, došle su predstavnice „Lara“ Bijeljina, „Udružene žene“ Banjaluka, „Most“ Višegrad“, „Udruženje žena“ Šamac, „Forum žena“ Bratunac, „Žena i porodica“ Gradiška kao i organizacija „Vaša prava BiH“-kancelarija Trebinje koja pruža besplatnu pravnu pomoć žrtvama porodičnog nasilja. Na ovom sastanku bile su i predstavnice SID-e iz Sarajeva i predstavnice Kvinna till Kvinna organizacije (lista u prilogu). Ostale predstavnice ženskih nevladinih organizacija, uglavnom zbog snježnog nevremena nisu prisustovale ovom sastanku.

Zakoni o kojim smo diskutovali su prednacrt Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja RS i u tom momentu nacrt Zakona o socijalnoj zaštiti RS.  Kako su na incijativu Gender centra RS, četiri organizacije (tri zajedno i to: „Udružene žene„ Banjaluka, „Budućnost“ Modriča, „Lara“ Bijeljina i odvojeno „Ženski centar“ Trebinje) proslijedile svoje prijedloge izmjena i dopuna prema Ministarvu porodice, sporta i omladine u Vladi RS, na ovom sastanku, u Trebinju zaključeno je:

– da ženski NVO sektor u Republici Srpskoj  treba da zauzme jedinstven stav po pitanju traženja izmjena i dopuna postojećeg zakonodavstva koje tretira nasilje u porodici u RS kako bi se našim ujedinjenjem i masovnošću doprinjelo  značaju  zahtjevanih izmjena i dopuna koje su nastale kao odraz dosadašnjeg rada i bogatog iskustva organizacija koje se bave nasiljem u porodici.

Dogovoreno je:

-da ženski  NVO sektor koji  se nije oglasio po pitanju prednacrta Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja RS može da to uradi sada na način što će  uputiti pisma podrške prijedlozima organizacija koje su svoje mišljenje već uputile Ministarstvu porodice, omladine i sporta u RS, tako da to bude jedinstven stav ženskog NVO sektora ¹

-s obzirom da se jednim dijelom mišljenja (zajednički prijedlog tri organizacije: „Udružene žene“ Banjaluka, „Lara“ Bijeljina  i „Budućnost“ Modriča i prijedlog  organizacije „Ženski centar“ Trebinje),  po pitanju prednacrta Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja razlikuju  potrebno je uslagasiti iste. Dogovoreno je da se različitosti koje postoje  usaglase na sledeći način: da ove tri organizacije usvoje prijedlog NVO Ženskog centra u kome se predlaže da  boravak u Sigurnim kućama omogućava 12 mjeseci sa mogućnostima produženja a ne tri mjeseca sa mogućnostima produženja kako sad stoj u ovom prednacrtu Zakona. NVO Ženksi centar Trebinje će odustati od zahtjeva za uvođenje zaštitne mjere društveno korisnog rada u lokalnoj zajednici  jer su u suprotnosti od težnji  koje zastupaju sve četriri organizacije („Ženski centar“ Trebinje , „Udružene žene“ Banjaluka, „Lara“ Bijeljina  i „Budućnost“ Modriča),  da ovaj zakon treba da štiti žrtve a ne da kažnjava nasilnike. Takođe je upotpunosti podržan zajednički prijedlog  „Udružene žene“ Banjaluka, „Lara“ Bijeljina  i „Budućnost“ Modriča  u vidu amandmana na  nacrt Zakon o socijalnoj zaštiti  RS koji je upućen relavantnom Ministarstvu.

Kao nam se, umeđuvremenu, ukazala mogućnost da delegiramo Ambasadi USA u BiH prijedlog projekta u cilju rada na izmjenama I dopunama zakonodavstva, proslijedili smo prijedlog za organizovanje dvodnevne konferencije “Poboljšanje zakona koji štite žrtve nasilja u porodici u Republici Srpskoj”.Tako da je ova konferencija praktično dio ovog projekta jer smo prepoznali da je daleko veći efekat organizovati jednu ovaku konferenciju I okupiti ženske nevladine organizacije kao I relevantne međunarodne/vladine organizacije/institucije, nego proslijeđivati pisma podrške od strane ženskih nevladinih organizacija pojedinačno.Ovaj prijedlog, o proslijeđivanju pisama podrške od strane ostalih ženskih nevladinih organizacija relevantnim mimistarstvima, sa našeg sastanka od 24.02.2012. u Trebinju. Naime na taj način bi se pružila podrška prijedlozima koje su gore navedene organizacije (Lara, Udružene žene, Budućnosti i Ženski centar), na poziv Gender centra RS uputile Ministarvu porodice, omladine i sporta RS i Ministartvu zdravlja i socijalne politike RS.

Uspjeli smo da dobijemo podršku od strane AmbasadeUSA u BiH ne samo finansijski već je NJ.E. Ambasador g-din Patrick Moon otvorio ovu konferenciju (lista u prilogu).Konferencija je održana 03.iI 04. maja u Trebinju i na njoj je učestvovalo preko 50 učesnika (iz reda međunarodnih I lokalnih institucija/organbizacija) a sve medijske kuće koje pokrivaju ovo područje su ispratile ovaj događaj (RT RS, BH TV1, BN, ATV) kao i medijske agencije. Na konferenciji je bio očigledno osudstvo predstavnika pozvanih ministarstvava: Ministarstva porodice omladine i sporta RS, Ministartva pravde RS, Ministarstva prosvjete i culture RS, Ministrstva uprave i loklane samouprave RS, Ministartva zdravlja i socijalne zaštite RS kao i Agencije za ravnopravnost polova BiH i Gender centra RS. Ovo nam govori o odnosu Vlade prema ovoj problematici. Međutim, ono što je svakako za pohvalit je dolazak većeg broja ženskih nevladinih organizacija iz RS. Na ovoj konferenciji po prvi put usaglašeni su stavovi ženskog NVO sektora koji je podržao prijedloge onih ženskih organizacija koje direktno rade sa žrtvama porodičnog nasilja. Usaglašeni stavovi proslijeđeni su na adrese onih koji treba da odlučuju o njihovom uvažavanju.

Sa ove konferencije proslijeđeni su i ekonomski programi podrške ženama žrtvama porodičnog nasilja na lokalnom i entitetskom nivou, koje Ženski centar Trebinje dugo vremena zagovara a osnovu za to imamo zahvaljujući upravo Kvinna till Kvinna organizaciji. Vi ste nam u ranijim godinama omogućili istraživanje sa kojim smo dokazali, u partnerstvu sa još tri organizacije, da žrtve porodičnog nasilja čine novu kategoriju siromašnih ljudi. Zatim ste nam omogućili u ranijem periodu da osmislimo zajedno sa ekonomskim ekspertom iz Banjaluke, prof. Račićem moguće oblike te podrške. Na ovoj konferenciji su dati detalji mogućih ekonomskih paketa podrške, koje je Doc. Dr. Željko Račić a koje vam navodimo:

“Prvi prijedlog – entitetski nivo

Formiranje nove garantno-kreditne linije za fizička lica sa specifičnim potrebama.Ova fizička lica su žene žrtve porodičnog nasilja, inovatori, … U okviru kredita IRB RS, krediti namijenjeni stanovništvu. Potrebno je predložiti da žene žrtve porodičnog nasilja uđu u beneficiranu grupu (porodice poginulih, invalidi, porodice sa 4 i više djece,…). Iznos garancije bio bi od 3.000 KM do 40.000 KM, maksimalna izlazna kamatna stopa (sa svim premijama, naknadama i provizijama) 5,5 %.

Tekst prijedloga: Garantni fond RS izdavaće garancije i po kreditnim linijama IRB RS po uslovima definisanim Pravilima plasmana po kreditnim linijama i zajmovima za žene žrtve porodičnog nasilja.

Prijedlog: Nevladin sektor i/ili Gender centar RS

Drugi prijedlog – entitetski nivo

Investiciono Razvojna banka Republike Srpske

Tekst prijedloga: Za odobrene kredite IRB RS od 500.000 KM, obavezno je da se zaposli (prednost zapošljavanja) jedna žena žrtva porodičnog nasilja.

Treći prijedlog – lokalni nivo

Zakonom o Investiciono-razvojnoj banci RS („Službeni glasnik RS“, br. 56/06) utvrđena je djelatnost IRBRS, a član 7. stav 3. izričito kaže da IRBRS ne može obavljati poslove davanja garancija. IRBRS je sugerisala jedinicama lokalne samouprave formiranje depozitnih i/ili kreditno-garantnih fondova, koji bi omogućili što većem broju zainteresovanih korisnika lakši pristup kreditnim sredstvima. Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske (SG RS br.30/07), zakonodavac je predvidio formiranje garantnih fondova na nivou jedinica lokalne uprave (opštine igradovi) u svrhu podrške razvoja sektora MSP-a, poljoprivrede i sl.

Tekst prijedloga: Formiranje garantnog fonda u jedinicama lokalne uprave

Inicijator: Savez opština i gradova Republike Srpske, NVO sektor

Četvrti prijedlog – lokalni nivo

Tekst prijedloga: Korisnici sredstava u oblasti preduzetništva dužni su da na svakih 25.000 KM odobrenih kreditnih sredstava (garancija) zaposle jedno lice – žrtvu porodičnog nasilja sa područja date opštine, a koje nije bilo zaposleno u proteklih godinu dana kod istog poslodavca, te da prihvate obavezu da u periodu od tri godine neće smanjivati broj radnika.

Inicijator: NVO sektor i/ili Gender centar Republike Srpske

Peti prijedlog – lokalni nivo

Tekst prijedloga: Opštine u budžetu izdvoje od 3.000 KM do 5.000 KM (u zavisnosti od veličine opštine tj. opštinskog budžeta) za žene žrtve porodičnog nasilja na osnovu poslovnog plana.

Inicijator: Savez opština i gradova Republike Srpske, NVO sector.

Šesti prijedlog- lokalni nivo

Tekst prijedloga: Da se preduzetnici oslobode plaćanja opštinske takse ako zaposle ženu žrtvu porodičnog nasilja.

Inicijator: Savez opština i gradova Republike Srpske, NVO sector.

Obrazloženje prijedloga

Problemi s obezbjeđenjem kolaterala najbolje se vide iz strukture kredita koje je Investiciono-razvojna banka (IRB) RS do sada plasirala preko komercijalnih banaka.

Ubjedljivo najmanje sredstava od početka rada IRB-a plasirano je za početni biznis i mikrobiznis u poljoprivredi, 3 % ukupno plasiranih kredita, vrlo često zbog problema s garancijama.

Do sada niti jedna garancija (od 11 izdatih u vrijednosti od 4.112.472,23 KM) nije izdata za start-up i preduzetnike. Ove godine su izdate 4 garancije u iznosu od 1.107.472,23 KM.

Mnoga preduzeća imaju problem zbog neuređenih zemljišnoknjižnih prava zbog čega nisu u mogućnosti obezbijediti kolateral koji traži banka za odobrenje kredita.

Sedmi prijedlog – Projektni pristup

Tekst prijedloga: U okviru resornog ministarstva (Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS ili Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS) napraviti projekat “Žene preduzetnici” sa ciljem dodjele bespovratnih sredstava kao podrške male vrijednosti.

Inicijator: NVO sektor, agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća RS, Gender centar RS.

Osmi prijedlog – poziv velikim preduzećima na društveno odgovorno ponašanje

Velike kompanije svoje poslovanje sve češće usmjeravaju ka društvu, što je način da se integrišu u zajednicu. Rješavajući mnoge probleme zajednice, kompanije se mogu približiti svojim korisnicima. Da bi se što više približile korisnicima, one rješavaju pitanja društvene zajednice tako što osluškuju šta su najveći problemi. Da bi ostavile utisak pouzdanog partnera, svjetske kompanije veliku pažnju posvećuju odnosima sa javnošću i rješavanju društvenih problema. Zato i naša preduzeća moraju da prepoznaju sve oblike društveno odgovornog ponašanja i da se razvijaju u tom smjeru.

Tekst prijedloga: uputiti javni poziv velikim kompanijama na našem prostoru (Telekom Srpske, Elektroprivreda Republike Srpske, Naftna industrija Republike Srpske, Lutrija Republike Srpske, banke, Integral Inžinjering, i ostala javna i privatna preduzeća) da svoje poslovanje usmjere na društveno odgovorno ponašanje tj da odvoje dio sredstava za rješavanje problema ugroženih kategorija stanovništva i da ima daju podršku da se ekonomski osnaže.

Deveti prijedlog: Modifikovani Garantni fond

Razlozi za zakonodavnu intervenciju

1. Potreba usklađivanja sa EU zakonima,
2. Poseban tretman za kvalifikovane ulagače,
3. Uređeno prekogranično djelovanje investicionih fondova, odnosno društava za upravljanje istim,
4. Jasnije definisana tipologija fondova, dopustivi sastav njihovog portfelja i ograničenja ulaganja te metodologije utvrđivanja vrijednosti portfelja fonda.

Naš prijedlog: Modifikovani Garantni fond u vidu Fonda rizičnog kapitala. Mogući model koji bi bio namijenjen kao podrška ekonomskoj samostalnosti žena žrtava porodičnog nasilja bio bi (modifikovani) model garantnog fonda u vidu Fonda rizičnog kapitala.

Osnivači: Vlada Republike Srpske (nadležno ministarstvo/ministarstva) i Inovacijski centar Republike Srpske, sa jedne strane, privatni ulagači i/ili investitori na tržištu kapitala, s druge strane.

Deseti prijedlog za izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak

Prijedlog A se odnosi na izmjene u Zakonu o porezu na dohodak- prikazane u Pravilniku o primjeni istog. Radi se o mogućnostima uvođenja nove kategorije kod umanjenja poreske osnovice.

Tekst prijedloga : izmjena pod G) umanjenjeporeskeosnovicezažrtveporodičnognasiljaostvarujesenaosnovu potvrdeodCentrazasocijalnirad,Centrajavnebezbednosti i nadležnog ministarstva.

Napomena: Iznos umanjenja poreske osnovice na godišnjem nivou može biti 1200 KM kao što je to slučaj sa dobrovoljno uplaćenim penzionim osiguranjem.

Prijedlog B: Odnosi se na mogućnost da se poslodavci stimulišu da zapošljavaju žene/muškarce žrtve porodičnog nasilja na način da im država odobri umanjeno plaćanje doprinosa ( kao što je to bio slučaj sa zapošljavanjem pripravnika).“

Na ovoj konferenciji istaknut je I postignuti dogovor, u aprilu 2012. između naše organizacije I predstavnika Opštine Berkovići da budu pilot opština za dio Istočne Hercegovine jer će u budžet za 2013. godinu uvrstiti naš prijedlog za dva nivoa ekonomske podrške za žene žrtve porodičnog nasilja, I to:

• Pošto spadaju u red najnerazvijenih opština u RS, a I u BiH, oni će planirati bespovratna sredstva od 2.000 KM za jednu ženu žrtvu porodičnog nasilja koja će na osnovu biznis plana moći povući ta sredstva. U tom slučaju žena žrtva porodičnog nasilja mora da ima status žrtve I da sredstva uloži u samouposlenje. Izradu biznis plana uradiće naša organizacija ili neka druga služba. Napominjemo da je ovo ruralna opština.
• Privtni sektor koji je registrovan u ovoj opštini, ukoliko uposli ženu žrtvu porodičnog nasilja, biće oslobođen opštinskih taksi.

Osim ranije navedenih prijedloga “Ženskog centra” Trebinje (za izmjene I dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS, Porodičnog zakona RS) I zajedničkih prijedloga “Udruženih žena” Banjaluka, “Budućnost” Modriča I “Lara” Bijeljina(za izmjene I dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici u RS, Zakona o socijalnoj zaštiti RS), na ovoj konferenciji je uvažen zajednički prijedlog “Helsinškog parlamenta građana” Banjaluka I Udruženja samohranih roditelja ”Ponos” Banjaluka (za izmjene I dopune Porodični zakon RS).

Zaključak ove konferencije jeste da se predloženi amandmani na Zakone (Porodični zakon RS, Zakon o zaštiti od nasilja u porodici RS, Zakon o socijalnoj zaštiti RS, Zakon o porezu na dohodak RS), kao i ekonomski programi na entitetskom i lokalnom nivou, trebaju usvojiti i podržati od strane Vlade RS, jer su nastali kao odraz iskustva nevladinog sektora u direktnom radu sa žrtvama porodičnog nasilja u RS.

Presjednica Kluba poslanika DNS-a (koji je u koaliciji sa vladajućim SNSD) pri Narodnoj Skupštini RS, g-đa Spomenka Stevanović i članica Odbora za jednake mogućnosti Narodne Skupštine Republike Srpske g-đa Rankica Panić, koje su bila na konferenciji, iskazale su zainteresovansot da daju punu podršku ovim prijedlozima NVO-a. G-đa Spomenka Stevanović je inače jedina žena predsjednica kluba poslanika jedne političke partije u RS.

Sve održane aktivnosti, od održavanja sastanka sa partnerskim organizacijama iz KtK mreže da ih upoznamo sa planiranim aktivnostima i pozovemo na podršku i saradnju, preko incijative za uvezivanje svih ženskih organizacija u RS (njih preko 40) za formiranje zajedničkog stava, do dvodnevne konferencije kao i lobiranje Opštine Berkovići da usvoji paket mjera, bili su usmjereni na postizanje zacrtanih rezultata.

Jako je važno istaći da je konferencija održana u pravom momentu kada se Zakon o zaštiti od nasilja u porodici u RS nalazi u vidu prednacrta u Ministartvu porodice, omladine I sporta RS I o njemu će se raspravljati u trećem kvartalu ove godine. Tako da moramo iskoristiti sadašnji momenat I djelovati brzo kako bi izvršile pozitivni pritisakl na relevantna ministarstva da uvaže naše prijedloge. Naravno ovo se odnosi I na ranije odbačene prijedloge koje smo već proslijeđivali za Porodični zakon I zakon o socialnoj zaštiti RS, a koji su bili odbacivani od strane relevantnih ministrstava. Planiramo da nastavimo i u 2013. sa lobiranjem i sastancima kako bi se mogla dogovoriti strategija djelovanja NVO sektora I Narodnih poslanica u cilju usvajanja naših prijedloga od strane relevantnih Vladinih institucija.

Na dvodnevnoj konferenciji, koju je otvorio NJ.E. Ambasador SAD u BiH g-din Patrik Moon, učešće je uzelo ukupno 62 učesnika i to iz reda međunarodnih organizacija/institucija ( iz ambasade SAD u BiH, EUFOR, OSC, švedske orgtanizacije Kvinna till Kvinna,), domaćih institucija (Narodna Skupština RS,Odbor jednakih mogućnosti RS, Obudsman za djecu RS, MUP RS -CJB Trebinje, Opština Berkovići, Okružno tužilaštvo Trebinje, Okržni sud Trebinje, SIPA, Klub poslanika SNSD RS, Klub poslanika DNS RS ) i lokalnih ženskih organizacija („Forum žena“ Bratunac, UZ „Most“ Višegrad, UŽ „Priroda“ Bratunac, „Lara“ Bijeljina, „Forum žena“ Milići, „Udruženje žena“ Vlasenica, „UŽ Podrinje 1 Skelani Srebrenica“, UŽ“Maja“ Kravica, UŽ“Podrinje“ Vlasenica, „Vaša prava BH“, UŽ“Šamac“ Šamac, UŽ“Teodora“ Prijedor) kao i gosti iz inostranstva (Kancelarija za besplatne pravne savjete i psihosocijalnu pomoć žrtvama nasilja u porodici Beograd, CZSR Valjevo). Sa nekim od njih je uspostavljen tek zahvaljujući ovoj konferenciji kontakt (sa nekim od lokalnih organizacija) ali svakako najznačajniji novosotvareni kontakt je sa predstavnicima posaničkog kluba DNS pri Narodne Skupštine Republike Srpske upravo zbog njene dalje uloge u lobiranju i zagovaranju predloženih zakonskih izmjena.

Uspjeh ovog projekta najbolje se ogleda u tome što je na našu incijativu Šefica poslaničkog klupa DNS pri Narodnoj Skupštini Republike Srpske, javno obavezala na našoj konferenciji da će prezentovane prijedloge ženskih nevladinih organizacija njen klub podržati ali i biti predlagač za njihovo usvajanje na Narodnoj Skupštini Republike Srpske. Na julskom zasjedanju Narodne Skupštine Republike Srpske (tačnije 10.do18.jula 2012.) Šefica kluba poslanika DNS g-đa Spomenka Stevanović- je iznijela prijedloge koji su usvojeni na našoj konferenciji a koji se tiču Nacrta Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja u Republici Srpskoj prilikom njegovog čitanja pred Narodnim Poslanicima RS a u skladu sa već ranije pokrenutim izmjenama i dopunama ovog , za žensku populaciju, veoma bitnog zakona. Trenutno, u fazi smo dogovora sa predstavnicima poslaničkog kluba DNS u cilju sihronizacije daljih aktivnosti usmjerenih ka izmjenama i dopunama predloženih zakona od strane ženskog NVO sektora Republike Srpske.

Pozitivan primjer je i Opština Berkovići kojoj je upućeno na usvajanje prijedlog naše organizacije da se u budžet opštine planiraju sredstva od 2000 KM kao bespovratna sredstva za ženu žrtvu porodičnog nasilja u cilju njenog samouposlenja kao i podsticaj za privatni sektor u vidu oslobađanja od opštinskih taksi ukoliko uposle ženu žrtvu porodičnog nasilja, kao dio ekonomskog paketa namjenjenog ekonomskom osnaživanju žena žrtava porodičnog nasilja.

Dakle ove aktivnosti dovele su do potpunog ostvarenja planiranih rezultata:

Rezultati projektnog cilja 1.:

• okupljanje i zajednički rad ženskih NVO iz Republike Srpske na izmjeni I dopuni navedenih zakona
• usklađivanje stavova NVO sektora RS po pitanju potrebnih izmjena I dopuna zakonodavstva koje tretira nasilje u porodici u RS
• Izrada plana zajedničkog djelovanja nevladinog sektora koji se bavi nasiljem u porodici I zakonodavstvom u RS

Rezultati projektnog cilja 2.:

• Izrada paketa podrške za žene žrtvr porodičnog nasilja , prilagođenog lokalnom nivou
• Iskazivanje interesa za ekonomsku podršku ženama žrtvama porodičnog nasilja jedne od opština Istočne Hercegovine

Usklađivanje zajedničkih stavova NVO iz Republike Srpske koje se bave nasiljem u porodici i zakonodavstvom u cilju planiranja zajedničkih akcija i djelovanja kako bi doprinjeli poboljšanju zakonske legislative u RS koja tretira nasilje u porodici uspjeli smo da promjenimo dužinu boravka žrtava porodičnog nasilja sa do tadašnjih 3+3 mjesca na 6+6 mjeseci.

Ovim aktivnostima uspjeli smo da Opština Berkovići usvoji naše prijedloge uvođenja paketa podrške prema žrtvama porodičnog nasilja na lokalnom nivou kao pilot projekta, koji uključuje bespovratna sredstva za ženu žrtvu porodičnog nasilja kao i podsticaj za privatnike ukoliko uposli nekou ženu iz ove kategorije oslobađanjem od poreskih taksi.

“16 DANA AKTIVIZMA”

U periodu od 25.novembra do 15.decembra obilježeno je 16 dana aktivizma u okviru kojih smo posjetili sve opštine Istočne Hercegovine i održali sastanke na kojima su prisustvovali predstavnicima institucija/organizacija koji su potpisnici Ugovora o saradnji sa našom organizacijom.Sa svima smo podjelili naše aktivnosti (npr. besplatna pravna pomoć i zastupanje pred sudom,SOS linija, savjetovalište), ciljeve i ostvarene rezultate ali i problem koje smo imali u 2012 kao i planirane za 2013 godini(npr. Iistraživanje efekata postojećeg zakonodavstva koje tretira nasilje u porodici). Sve smo upoznali is a dešavanjima na nivou Entiteta i Državnog nivoa a što odnosi na nasilje u porodici i druge oblikje nasilja nad ženama i djevojkama.

Opštine Istočne Hercegovine koje smo posjetili su:

– Ljubinje; sastanku su prisustvovali Rada Šarenac – Osnovna škola “Sveti Sava” i Ilija Ćuk – komandir policijske stanice Ljubinje; nisu imali novih evidentiranih slučajeva nasilja u porodici; predstavnici su predložili da naša organizacija održi radionice u školama o temama nsailja nad ženama i djevojčicama;)

– Berkovići; sastanku su prisustvovali Radmila Čolović – Crveni krst Berkovići, Dragan Samardžić – Udruženje invalida i Milomir Antunović – komandir policijske stanice Berkovići; nisu imali novih evidentiranih slučajeva nasilja u porodici; predstavnici su predložili da naša organizacija održi radionice u školama o temama nsailja nad ženama i djevojčicama;)

– Nevesinje ; sastanku su prisustvovali Savanović Gordana – Doma zdravlja Nevesinje, Milan Žerajić – Centar za socijalni rad, Pušara Milan – komandir policijske stanice i Slavenko Lučić – policijska stanica; imali su jedan prijavljeni slučaj nasilja u porodici koji je prijavljen i nama)

– Gacko; sastanku su prisustvovali Bosiljka Glušac – radio Gacko i Branka Miljuš – JU Dječiji vrtić; izjasnile su se da su spremne na bilo koju vrstu saradnje sa nama;)

– Bileća; sastanku su prisustvovali Javorka Milošević – Opština, Mira Vujinović – Dom Zdravlja “Sveti Luka”, Boris Radović – policijska stanica Bileća i Miodrag Parežanin – Osnovna Škola “ Sveti Sava”; predstavnik policijske stanice u Bileći je rekao da nema novih prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, već samo jedan koji je poznat od ranije i nama, koji je uz to i socijni slučaj; sa direktorom osnovne škole “Sveti Sava” smo kroz komunikaciju I raspravu došli do saznanja das u im potrebna finansijska sredstva za angažovanje logopeda – mi smo se ponudili da saznamo na koji način da dođu do njih;)

– Trebinje; sastanku su prisustvovali Šanjević Slavko – pravni savjetnik Ženskog centra, Biljana Anđelić – Crveni krst Trebinje, Jovanka Bakmaz – Dječija igraonica “ Ciciban”, Danica Rašović – Centar za socijalni rad i Spasa Zotović – Osnovna škola “Vuk Karadžić”. Predstavnica Centra za socijalni rad je iznijela prijedlog o edukaciji iz oblasti zdravstvene zaštite, edukaciji o ženskim ljudskim pravima na osnovu konvencije Evropskog savjeta koja još nije usvojena ali se nada da hoće sledeće godine; govorilo se o prednostima edukacije (svi se upoznaju, zna se kada ko može na koga računati); takođe se govorilo o Zakonu o zaštiti porodica nasilja (sud će morati izricati presudu liječenim od zavisnosti da je obavezno praćenje, da nasilnik ili osoba liječena od zavisnosti mora odraditi društveno korisni rad);

Na sastancima u svim opštinama Istočne Hercegovine se govorilo o profesionalnom sagorijevanju – o potrebi za psihičkim i fizičkim odmorom zaposlenih koji su stalno izloženi visokoj razini stresa.