IZGRADNJA KAPACITETA V

I projektna godina
Podržano od OAK Fondacije i Lushi

Projektni cilj 1. je doprinjeti poboljšanju kvaliteta života žena i djece u Republici Srpskoj sa akcentom na izrazito nerazvijenu regiju -Istočnu Hercegovinu.

-Rad sa ženama političarkama

Ženski centar Trebinje, tokom izvještajnog perioda organizovao je za žene političarke, svih političkih partija u 13 opština RS Izborne jedinice 9 cjelodnevnu interaktivnu radionicu na teme: “Javni nastup ” i “Zagovaranje i razvijanje vlastitih kampanja” (ukupno njih 131). Cilja grupa su bile političarke potencijalne kandidatkinje za Opšte izbore 2018. U izvještajnom period takođe smo distribuisali 6.000 letaka-agitki koje su promovisale žene političark i zašto dati glas baš ženama.

Na radionicama su učestvovale žene članice političkih partija različite životne dobi, od 18 do 65 godina, različitog obrazovnog nivoa i različite dužine „partijskog staža“, od onih koje su se tek učlanile do onih sa 25 godina partijskog djelovanja . Na radionicama su učestvovale i žene koje su na listama za Opšte izbore, u onim opštinama/gradovima iz kojih ima žena na listama.
Većina učesnica radionica izjavila je da do sada nije učestvovala na radionicama na gore navedene teme. Samo 10% učesnica imale su jednu ili više edukacija vezanih za javni nastup koje su se provodile na inicijativu i u organizaciji stranaka/partija ili od strane nevladinih organizacija. Sve učesnice izrazile su zadovoljstvo što je prepoznata potreba za podrškom ženama da aktivnije učestvuju u političkom životu. Većina njih je izjavila da žene nemaju iste mogućnosti za bavljenje politikom prije svega zbog većeg obima (u odnosu na muškarce) porodičnih obaveza, ali i stava sredine prema ženama političarkama, još uvijek se smatra da je politika „posao za muškarce“. Sve su istakle da i u svojim partijama/strankama žene teže mogu da se izbore za ravnopravan odnos sa muškarcima.
Na svim radiniocama od samog početka, već od predstavljanja učesnica, ispoljena je dobra grupna dimamika. Sve su istakle da ih ovakve radionice, koje imaju edukativni ali i psihološki karakter, osnažuju. Pored praktičnih savjeta od značaja za uspješan javni nastup, zagovaranje i razvijanje vlastitih kampanja od velikog značaja, istakle su, je razmjena iskustava u grupi, kao i osvješćivanje/samospoznaja ličnih snaga i ograničenja.

- Petodnevna edukacija za CZSR iz Istočne Hercegovine

Edukacija za službenike Centara za socijalni rad iz Istočne Hercegovine, na temu nasilja u porodici, rada i smještaja u sigurnu kuću žrtava, održana u periodu od 05.06.2018. godine – 09.06.2018. godine, 20 učesnika.

U organizaciji Fondacije „Ženski centar“ Trebinje, 05.06.2018. godine u Neumu su se okupili predstavnici Centara za socijalni rad iz Istočne Hercegovine i predstavnici Ženskog centra Trebinje. Bili su prisutni predstavnici iz Trebinja, Gacka, Bileće i Nevesinja, dok predstavnici iz Ljubinja i Berkovića nisu prisustvovali iz opravdanih razloga.
Cilj ove edukacije je bio upoznati predstavnike iz Centara za socijalni rad o sledećim temama:
- nasilje u porodici iz ugla žrtve porodičnog nasilja i razgovor sa žrtvom (Ljiljana Čičković fondacija „Ženski centar“ Trebinje)
-pravila i procedure u sigurnim kućama (Milka Stević fondacija „Lara“ iz Bijeljine)
-bitnost dužine boravka u sigurnoj kući za žrtve porodičnog nasilja (Ljiljana Čičković fondacija „Ženski centar“ Trebinje).

Priručnik u izradi “Priručnika za razumjevanje nasilja u porodici”.

- Dvije petodnevne edukacije za 20 istih policijskih službenika iz cijele Istočne Hercegovine

U 2018. godini, Ženski centar je održao dvije petodnevne edukacije na teme: „ Trening za trenere“ i „ Pravila i procedure u postupanju sa žrtvom porodičnog nasilja i dokumentovanju nasilja u porodici“ za 20 policijskih službenika iz Policijske uprave Trebinje. Prvim djelom edukacije, policajci su obučeni kako da stečeno znanje na seminarima na temu nasilja u porodici, kao i iz dosadašnjeg radnog iskustva, što efikasnije prenesu na svoje kolege koji nisu prošli edukacije Ženskog centra. U drugom djelu, policajci su prošli obuku o pravilima i procedurama u postupanju sa žrtvom nasilja u porodici, kao i dokumentovanju tog krivičnog djela. Ovaj dio edukacije je od posebne važnosti za policijske službenike kako bi na što efikasniji način dokumentovali krivično djelo i proslijedili izvještaj tužiocu radi lakšeg procesuiranja počinioca.

-Sastanci multidisciplinarnog tima za borbu protiv nasilja u porodici

Tokom izvještajnog perioda organizovali smo 36 sastanaka multidisciplinarnog tima za suzbijanje nasilja u porodici u šest opština Istočne Hercegovine (vidjeti projekat “Zajedno za život bez nasilja”).

- Pružanje direktnih usluga žrtvama porodičnog nasilja: pravna pomoć, psiho-socijalno savjetovanje

U toku 2018. godine Ženski centar u svojoj evidenciji ima 142 intervencije. Najčešće su to bile kratkotrajne intervencije, npr. poslije čina nasilja kada žena želi da sa nekim podijeli svoj problem i olakša se na taj način, ali ne želi dalje da ide sa tim, ni u policiju, ni u CZSR, kao ni bilo koju drugu ustanovu. Pored navedenih kratkotrajnih intervbencija, usluge koje je pružao Ženski centar u 2018.godini odnosile su se najviše na psihosocijalne tretmane za žene i djecu žrtve porodičnog nasilja, na davanje pravnih savjeta i pomoći pri pisanju potrebnih pravnih akata kada je to situacija zahtjevala. I u 2018. godini imali grupe samopomoći koje je činilo deset žena, akoje su se sastajale dva puta mjesečno. Na tim sastancima su iznosile svoje probleme iz perioda dok su živjele u nasilnoj zajednici, te jedna drugoj pružale podršku. Pored standardnih usluga koje pruža Ženski centar Trebinje u 2018. godini započeli smo projekat ''osobe od povjerenja''. Osoba od povjerenja je pružala psihološku i pravnu podršku žrtvama porodičnog nasilja prilikom davanja izjava policiji, centrima za socijalni rad. Od početka projekta, osobi od povjerenja uz posredstvo policije, sa kojom imamo izvanrednu saradnju, javilo se šest žrtava porodičnog nasilja.

-Finalizacija uspostavljanja organske plantaže smokve

Tokom izvještajnog perioda, plantažu smo proširili za još 2 dodatna hektara i očistili od šiblja i visokog rastinja. Takođe smo nabavili kompletnu ogradu za 9 ha, kao i sistem za navodnjavanje (vidjeti projekat “ Izgradnja vodozahvata i sistema za navodnjavanje “kap po kap” za plantažu organskih smokava u Trebinju”

-Kampanja zagovaranja za dopunu Porodičnog zakona RS

U izvještajnom periodu smo sproveli I kampanju zagovaranja za dopunu Porodičnog zakona RS u dijelu trajnog ukidanja roditeljskog prava za roditelje koji su seksualno zlostavljali djecu (vidjeti projektar “Kampanja za dopunu Porodičnog zakona RS”).

-Monitoring rada sudova policije u RS

U izvještajnom periodu, bili smo partneri fondaciji “Lara” iz Bijeljine sa kojom smo sproveli monitoring rada policijskih službenika Rs na polju nasilja u porodici I dokumentovanju krivičnih djela nasilja u porodici (vidjeti projekat: „Jačanje institucionalne podrške za žrtve rodnozasnovang nasilja“ ).

Ostvareni rezultati:

- 10% povećan broj žena u Izbornoj jedinici 9 koje su zainteresovane da se bave aktivno politikom
- 131 žena, potencijalnih kandidatkinja za listu Izborne jedinice 9 dobilo osnovna znanja i vještine za javni nastupa i sprovođenja vlastite kampanje
- Na Opštim izborima za 2018 jedna žena je ušla u Narodnu Skupštinu RS iz Izborne jedinice 9 za razliku od 2014. Godine kada ni jedna žena nije ostvarila bilo koju poziciju kako na nivou Entiteta RS tako ni na državnom nivou BH.
- 20 policajaca i 20 službenika centara za socijalni rad iz Istočne Hercegovine su osposbljeni za rad sa ženama žrtvama nasilja, iz ženske perspektive.
- Uvid u rad policije i lobiranje za izmjenu iste u korist žrtava porodičnog nasilja u RS.
- Jačanje međusektorskog pristupa u obezbjeđivanju adekvatne, senzitivne i specijalizovane zaštite ženama žrtvama nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini.
- Pitanje ostavljeni mogućnosti da roditelji koji seksualno zlostavljaju djecu mogu da vrate pravo na roditeljstvo u RS, stavljeno u žižu stručnog i javnog mijenja.

Projektni cilj 2. je osnažiti organizaciju/fondaciju “Ženski centar” Trebinje za strateško planiranje, kao i izgraditi kapacitete (tehničke, ljudske, samofinansiranja) organizacije .

- Finalizacija uspostavljanja organske plantaže smokve

Tokom 2018 mi smo izveli radove za uspostavljanje vodozahvata i sistema navodnjavanja “kap po kap”, nabavili smo ogradu, radili na uređenju plantaže i ujedno je proširili za još 2 ha.

Na kraju I projektne godine, angažovali smo spoljnu evaluatorsku i revizorsku kuću za izradu izvještaja.

 


IZGRADNJA VODOZAHVATA I SISTEMA ZA NAVODNJAVANJE “KAP PO KAP” ZA PLANTAŽU ORGANSKIH SMOKAVA U TREBINJU

Podržano od Ambasade Češke Republike u Bosni I Hercegovini

U toku izvještajnog perioda desile su se neke promjene tj. došlo je do unapređenja projekta. Naime, poljoprivredna zadruga "Smokvica" sa p.o. Trebinje je potpisala ugovor sa Gradom Trebinje na 20 godine o uzimanju u zakup dodatnih cca 1,9 ha zemljišta. To će omogućiti da se na zemljištu za plantažu koje sada iznosi cca 8,9 ha (u momentu pisanja projekta to je bilo 7 ha) zasadi 2060 sadnica umjesto planiranih i kupljenih 1650 dvogodišnjih sadnica smokava. Ujedno omogućiće i optimalne uslove podizanja zasada gdje će plodored sada biti na 6 x 6 m umjesto 6 x 5 m. Ovo je posebno važno kod organskog uzgoja jer se smanjuje opasnost od prenošenja bolesti biljke s jedne na drugu. Mi smo pokrenuli uz podršku njemačke organizacije Help i Grada Trebinja proces certificiranja u organsko i trenutno se zemljište nalazi u drugoj godini konverzije u organsko (inače proces konverzije traje tri godine kada se dobija status organskog). Tokom izvještajnog perioda dobili smo i podršku od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u vidu finansijske podrške za djelimično podizanje ograde oko plantaže (ukupno imamo dvije objedinjene parcele te su sredstva dovoljna za ogradu jedne, veće parcele). Podizanjem ograde u novembru/decembru 2018. ćemo zaštititi lokaciju za koju je obezbjeđen novac za vodozahvat i sistem "kap po kap" kroz ovaj projekat. Uspjeli smo ostvariti i potrebna sredstva za sufinansiranje vodozahvata tj. čvrstog objekta -kućice za komandni centar. Realizacijom ovog projekta, mi smo uspjeli ostvariti ključni uslov za planirane rezultate jer bez vodozahvata i sistema "kap po kap" ovaj poslovni poduhvat bi bio neuspješan. Sam poslovni poduhvat izazvao je veliku pažnju te je o istom snimljen TV prilog na RT RS . Poznato je da zbog klimatskih promjena i na području Trebinja imamo sušne periode (temperatura doseže preko 45 stepeni C) i ako u tom periodu sadnice smokve ne dobiju potrebnu vodu, to dovodi do smanjenog prinosa rodnosti plodova, zakržljavanja sadnice tj. smokve, a ponekad i do njenog sušenja. Kada govorimo o plantažnom uzgoju onda je jasno da smanjenje prinosa rodnosti biljke donosi ozbiljnu finansijsku štetu tj. smanjen prihod. Poslovni poduhvat ima četiri dimenzije (rezultata):
- omogućava ekonomsko osnaživanje jedne od najranjivijih kategorija žena-žena žrtava porodičnog nasilja, dakle promoviše socijalno preduzetništvo;
- ima širu društvenu dimenziju (razvojnog je karaktera) jer promoviše udruživanje manjih posjeda odnosno farmera u zadruge, ovo se posebno odnosi na žene jer na ovaj način imaju veću šansu da za svoje male/iscjepkane količine proizvoda ili usluga plasiraju na tržište;
- vraćanje tradicionalno tehnološki pristup sušenja i obrade smokava kao inovativni pristup uzgoju autohtonih sorti smokava;
- podizanje najvećeg plantažnog i organskog zasada smokava u regionu (Crna Gora, Hrvatska, Albanija, Makedonija) i prvog u BiH.
Sve navedeno, dugoročno će biti uslov i posticaj za stvaranje novih (starih i novih) proizvoda na tržištu koji će osigurati uslove za ekonomsko osnaživanje žena žrtava porodičnog nasilja.


KAMPANJA ZA DOPUNU PORODIČNOG ZAKONA REPUBLIKE SRPSKE

Podržano od Trag Fondacije

Tokom projektnog perioda naša organizacija nije uspjela realizovati projektni cilj iako je sprovela sve projektom planirane aktivnosti. Uspjeli smo se nametnuti stručnoj javnosti i izazvati pažnju i podršku građana, iako nismo realizovali dopunu zakonodavnog okvira tj. Porodičnog zakona RS u dijelu dopune Član 106. stav (4) sa dijelom rečenice „izuzev u slučajevima seksualnog iskorištavanja djeteta“. No, ono do čega smo uspjeli doći je prijedlog resernog Ministarstva pravde RS, da ukoliko pronađemo jedan slučaj da je nekom roditelju uskraćeno roditeljsko pravo uslijed seksualne zloupotrebe djeteta te isto vraćeno, na području RS, da će automatski pristupiti dopuni Porodičnog zakona RS prema našem prijedlogu a da u spurotnom im nije prioritet. Imajući u vidu da je ovaj zakon usvojen 1994. godine, naša organizacija bi, ukoliko dobijemo Vašu podršku pristupila analizi koja bi obuhvatila predhodnih 25 godine tj. period od 1994 zaključno sa 2018. u traganju za takvim slučajem na području RS. Sudske presude se u arhivi u RS čuvaju do 30 godina, što bi nam omogućilo kompletnost u radu. Prilikom realizacije ovog projekta otkrili smo da jedan od ključnih segmenata zaštite ove djece (žrtava seksualnog iskorišćavanja od strane roditelja) leži na centrima za socijalni rad koji bi morali da pokrenu vanparnični postupak oduzimanje roditeljskog prava, što oni ne sprovode u praksi. Tako da za period od 2014. zaključno sa 2016. nisu pokrenuli niti jedan postupak iako su imali, prema nama dostupnim ali ne i sveobuhvatnim podacima 18 prijava, od čega je u MUP procesuirano 10. Zbog toga smatramo, da ukoliko bi smo dobili od Vas podršku za nastavak ovog projekta, bi trebali s njom obuhvatiti i analizu rada centara za socijalni rad, po ovom pitanju, kako bi smo mogli pokrenuti kampanju koja bi ukazala na ovaj problem i natjerati da centri za socijali rad obavljaju zakonsku stvorenu obavezu, u najboljem interesu seksualno zlostavljenog djeteteta.

Tokom projektne godine (12 mjeseci), naša organizacija je sprovela sve planirane aktivnosti, u skladu sa malim korekcijama projektom planiranog vremenskog okvira a na osnovu naših procjena sa terena odnosno optimalne situacije za realizaciju aktivnosti, koje uključuju:

A.1. Anketiranje građana RS , 500 osoba metodom slučajnog uzorka gdje smo ispitali javno mijenje šta oni misle o ovoj temi u 5 gradova (Trebinje, Banjaluka, Bijeljina, Istočno Sarajevo i Doboj). Prilikom anketiranja, trudili smo se da obuhvatimo približno isti broj muškaraca i žena kao i različite generacije (analiza u prilogu). Analiza anketa je pokazalo da 99% građana podržava naš stav tj. prijedlog.

A.2. Lobiranje je bilo usmjereno prema narodnim poslanicima NSRS i resornim ministarstvima (Ministarstvo pravde RS, MUP RS, Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS) , i uključilo je pojedinačne sastanke „face to face“ kao i grupne (Okrugli stolovi održani u Banjaluci 27.04.2018. i 31.10.2018.). Pojedinačni sastanci su se odvijali u kontinuitetu sa različitim poslanicima i poslanicama (održano ukupno 16 pojedinačnih sastanaka). U skladu sa planiranim, učesnici Okruglog stola su bili predstavnici stručne javnosti i medija koji su nam dali punu podršku.

A.3. Medijskom kampanjom smo bili usmjereni prema javnosti ali ujedno i izvršili smo „pritisak“ na donosioce odluka. Održali smo pres konferenciju 21.09.2018. na koju su se odazvale ove medijske kuće: Herceg Tv, Radio Trebinje i portal Trebinje059- na kojoj smo predstavili projekat. Nakon toga održali smo jednu emisiju od 45 minuta („U fokusu“) na nacionalnoj TV stanici (RTRS) na ovu temu gdje smo doveli relevantne sagovornike (NVO, policija, predstavnike ministarstva MUP-a). U ovoj TV emisiji objavili smo i rezultate sprovedenog anketiranja građana. Nakon održanog Okruglog stola u Banjaluci, medijska kuća ELTA HD koja je napravila TV prilog, intervjuisala je Ministarstvo pravde RS koje se uz izvinjenje nije pojavilo na Okruglom stolu ali je nadležni pomoćnik Ministra, gospodin Slobodan Zec, dao izjavu na naš prijedlog što nam je doprinjelo „otvaranju vrata“ kod navedenog Ministarstva.

A.4. Monitoring i analizu postignutih rezultata radili smo na svakih 15 dana projektne godine, kroz redovne sastanke projektnog tima „Ženskog centra“ (Ljiljana Čičković, Branka Pejović psihologinja, Slavko Šanjević pravnik i Dorđe Kovačević) svakog drugog ponedjeljka kako bi se mogao pratiti napredak ali i prepoznati ko su nam i u kojoj mjeri pomagači, neutralni i opozicija (karta moći). Na ovim sastancima smo definisali kojim putem ćemo proslijediti Amandman, a to je preko Ministarstvu pravde RS.
Iako nismo postigli planirani rezultat ipak uticaj projekta je izvjesan jer smo uspjeli otvoriti ovo pitanje i ukazati, i javnosti i Ministarstvu pravde RS, na ne sprovođenje zakonske obaveze pokretanja vanparničnog postupka oduzimanja roditeljskog prava roditeljima koji seksualno zlostavljaju svoju djecu a koja je u nadležnosti centara za socijalni rad u cilju zaštite djece žrtava. Praktično mi smo otvorili ovo pitanje i izazvali veliko interesovanje medija kao i stručne javnosti o čemu svjedoče brojni medijski prilozi kao i iskazana podrška od stručne javnosti za rješavanje ovog pitanja i podrška našoj incijativi.


ZAJEDNO ZA ŽIVOT BEZ NASILJA

Podržano od Kvinna till Kvinna

Projektni ciljevi:
1. Žene žrve porodičnog nasilja su ohrabrene da prijave nasilje u Istočnoj Hercegovini.
2. Žene žrtve porodičnog nasilja su ekonomski osnažene u RS.
3. Žene žrtve porodičnog nasilja u RS su informisane o postojećim programima ekonomske podrške za 2018. namjenjenih njihovoj kategoriji.

Ostvareni rezultati:
1. Žrtve porodičnog nasilja imaju kvalitetan lanac podrške od organizacija i institucija u Istočnoj Hercegovini.
2. Žene žrtve porodičnog nasilja imaju mogućnost za (samo)uposlenje u RS.
3. Žene žrtve porodičnog nasilja imaju olakšan pristup informacijama o postojećim programima ekonomske podrške u 2018., namjenjenih njihovoj kategoriji.

Tokom izvještajnog perioda naša organizacija u partnerstvu sa ”Larom” iz Bijeljine je upotpunosti ispunila planirane ciljeve i rezultate.

Tokom 2018. godine, ”Ženski centar” u svojoj evidenciji ubilježio je 147 inetrvencija za žene žrtve porodičnog nasilja, što je za 22,5 % veće u odnosu na 2017. godinu.
U izvještajnom periodu održali smo 36 redovnih sastanaka multidisciplinarnog tima, po 6 u svakoj od 6 opština/gradu Istočne Hercegovine (Trebinje, Ljubinje, Nevesinje, Bileća, Gacko i Berkovići). Na ovim sastancima redovno smo pratili i diskutovali kako da pružimo što širu i koordiniranu podršku žrtvema porodičnog nasilja u tim lokalnim zajednicama u saradnji sa svim potpisnicima tj. Članovima multidisciplinarnog tima. Sihronicazcija pojedinačne podrške i pomoći institucija i nevladinog sektora donjela je veće rezultate i sveobuhvatniju podršku žrtvama.
Vlada Republike Srpske uvrstila je žene žrtve porodičnog nasilja kao novu ranjivu kategoriju u “Akcioni plan zapošljavanja za RS za 2018.godinu” i objezbjeđeni su podsticaji namjenjeni za njihovo (samo) zaposlenje. Putem Javnog poziva koji je objavio Zavod za zapošljavanje RS, poslodavci mogu da povuku 4 000 nepovratnih sredstava ukoliko zaposle neku od ove tri ranjive kategorije žena (žrtve porodičnog nasilja, ruralne žene, i nezaposlene žene srednje životne dobi). Sredstva su obezbjeđena za 75 lica. S druge strane, putem istog poziva, obezbeđeno je samozaposlenje za 40 osoba pripadnica gore navedenih kategorija. Na osnovu njihovog biznih plana, za tu svrhu one mogu dobiti 5 000 KM nepovratnih sredstava. Dakle ukupno 115 lica je dobilo mogućnost da kroz ovaj program ostvari samouposlenje ili uposlenje. Kategorije koje su sve imale mogućnost aplicirati su: žene žrtve porodičnog nasilja, seoske žene i žene kojima nedostaje do 3 godine staža osiguranja za sticanje uslova za starosnu penziju. Po ovom programu 10 žena žrtava porodičnog nasilja je povuklo ovaj podsticaj odnosno sve koje su i bile aplicirale. Pored redovne dokumentacije, žrtve porodičnog nasilja su trebale dostaviti certifikat kojim potvrđuju svoj status (žrtve porodičnog nasilja), koji izdaje nadležni Centar za socijalni rad. Kako bi ovaj poziv učinili što dostupnijim, Zavod za zapošljavanje RS je odlučio da uzme u obzir i certificate koje izdaje Policija (jer neke žrtve porodičnog nasilja nisu registrovane u centru za socijalni radi, nego u policiji). Naša organizacija nije koristila samo medije (TV, radio stanice, portale, štampane i elektronske medije) nego i novokreiranu onlajn platform na našoj internet stranici, fejsbuk stranicu naše organizacije, kao i sastanke održane u ovu svrhu. Neki od njih su planirani u projektu, dok smo neke neplanirano organizovali s ciljem da informacije učinimo što dostupnijim i poslodavcima i ženama žrtvama porodičnog nasilja (sastanci sa poslodavcima i žrtvama u regijama istočne Hercegovine i Bijeljine). Pored toga, koristili smo i druge projekte da podijelimo informaciju o Javnom pozivu i da animiramo i žene žrtve porodičnog nasilja kao i poslodavce da se prijave na poziv.

Aktivnosti:

A.1. Pružanje psiho-socijalne podrške kao i multidisciplinarnog pristupa u suzbijanju porodičnog nasilja u Istočnoj Hercegovini
U toku 2018. godine Ženski centar u svojoj evidneciji ima 147 intervencije pružene kroz psiho-socijalnu podršku. Najčešće su to bile kraktortajne intervencije, npr. poslije čina nasilja kada žena želi da sa nekim podijeli svoj problem i olakša se na taj način, ali ne želi dalje da ide sa tim, ni u policiju, ni u CZSR, kao ni bilo koju drugu ustanovu. Psiho-socijalana podrška pruža se svakog radnog dana svih 12 mjeseci u godini.
Od početka 2018. godine do sada organizovali smo 36 sastanaka u šest opština Istočne Hercegovine, dakle po šest sastanaka u svakoj opštini. Redovni sastanci su održavani svaka dva mjeseca (februar, april, jun, avgust, oktobar, decembar).Kao i u dosadašnjoj praksi institucije/organizacije multidisciplinarnog tima su se odazvale na ove sastanke.

A.2. Okrugli stolovi i lobiranje i monitoring kod usvajanja ”Akcionog plana zapošljavanja RS za 2018.” kao i ”Programa (samo)zapošljavanja RS za 2018.”
Od januara do decembra, održavali smo intenzivne kontakte sa resornom ministricom Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS kako bismo u potpunosti pratili i blagovremeno reagovali u slučaju neke obstrukcije kod usvajanjs paketa ekonomskih mjera za žene žrtve porodičnog nasilja (kako za 2018. Tako i za 2019.u godinu). Do opstrukcije je na kraju i došlo, ali je uspješno riješena sa malo smanjenim budžetom nego što je planirano. Došlo je do otpora kod poslodavaca i Sindikata radnika na diskusiji sa Ekonomskim komitettom RS, koji je prethodio sjednici Narodne skupštine RS. Postavljena su pitanja da li postoji mogućnost da se zloupotrijebi status žene žrtve porodičnog nasilja (t.j da neko ko nije žrtve dostavi certifikat da bi dobio sredstva za samozaposlenje ili da bi dobio posao). Zbog toga je Javni poziv malo kasnio, i samim tim je bilo skraćeno vrijeme da se informišu žrtve nasilja o datom pozivu (što onda može imati repliku na broj prijavljenih žena žrtava porodičnog nasilja).
Da bismo obavjestili što veći broj žena žrtava porodičnog nasilja, naša organizacija je obavjestila svih 61 centar za socijalni rad u RS o Javnom pozivu sa molbom da proslijede ovu informaciju svojim korisnicima-ženama žrtvama porodičnog nasilja. Zavod za zapošljavanje RS je u cilju omogućavanja što većem broju korisnica dostupnost ovog Javnog poziva, uvažavao potvrde da su žene žrtve porodičnog nasilja i od policije a ne samo od centara za socijalni rad. Ukupno 10 žena žrtava porodičnog nasilja je koristilo ova sredstva za (samo)uposlenje. Ukupno toliko ih se i prijavilo i svima je omogućeno od strane Zavoda za zapošljavanje da budu korisnice ovog programa.
Okrugli sto u banjaluci, 27.04.2018., 16 učesnika
U hotelu Bosna (Banjaluka), 27.04.2018.godine u 12h je održan okrugli sto u partnerstvu Fondacije “Ženski centar” iz Trebinja i Fondacije “Lara” iz Bijeljine. Učesnici su bili predstavnici Unije poslodavaca RS, Privredne komore RS, regionalne Privredne komore grada Banjaluke, predstavnik upravljačkog odbora Zavoda za zapošljavanje RS, profesor Rajko Macura koji je uključen u izradu novog zakona o socijalnom poduzetništvu, koji joj uvijek ne posjedujemo, o predstavnici nekoliko privatnih kompanija.

Zaključak sa okruglog stola: Učesnici okruglog stola podržavaju “Akcioni plan zapošljavanja za Republiku Srpsku za 2018.godinu”, naročito zapošljavanje žena žrtava porodičnog nasilja. Oni će se potrudiiti, svako u svojim mogućnostima, u svojim polju djelovanja da informišu što je moguće više žena žrtava porodičnog nasilja i na taj način će im pomoći da postanu nezavisne i da se osnaže da napuste nasilnu zajednicu. Nakon završetka konkursa, ukoliko ne budu potrošena sva sredstva, postoji mogućnost da se konursni period produži, što bi bilo od velikog značaja jer se time produžava vrijeme neophodno za animiranje što je moguće više poslodavaca da iskoriste podsticaje, t.j. da zaposle sto je moguće više žena žrtava porodičnog nasilja. Da bi animirala kao i blagovremeno obavjestila žene žrtve porodičnog nasilja, naša organizacija je namjenski sprovela aktivnosti koje nisu planirane projektom:
-”Ženski centar” Trebinje:
Sve žene žrtve porodičnog nasilja koje su registrovane u Ženskom centru” u Trebinju koje ispunjavaju uslove navedene u Javnom pozivu su kontakrirane i obavještene o njemu, kao id a im mi stojimo na raspolaganju za bilo kakve dodatne informacije i podršku. Neke od njih su to iskoristile i pomogli smo im da dobiju certifikate (Policija nije dobila obavještenje da i oni mogu izdavati certificate) kao što smo održavali i stalnu komunikaciju sa regionalnim biroima za zapošljavanje, nekim poslodavcima is a Centrom za socijalni rad Trebinje tokom trajanja konkursa.
-”Lara” Bijeljina:
U sklopu ove aktivnosti održani su brojni sastanci sa ženama žrtvana poridčnog nasilja, potencijalim korisnicama Programa. U skadu s tim, sačinjena je lista žena koje sadrže sve neophodne karakteristike i koje ispunjavaju uslove iz javnoh poziva i koje su zainteresovane za program, prema podacima evidecije centraza Socijalni rad Bijeljina, pravnog savjetovanja Fondacije “Lara” i Sigurne kuće.
Stoga, kroz ovaj program je stvorena mogućnost ekonomskog osnaživanja za žene žrtve porodičnog nasilja u Republici Srpskoj.
Okrugli sto sa sindikatima 31.10.2018. održan u Banjaluci
Na ovom Okruglom stolu imali smo predstavnike sindikata iz RS, svega njih 8 koji su većinski dali podršku ovoj aktivnosti iako neki od njih su smatrali da ima I drugih ranjivih grupa koji nisu obuhvaćeni ovim programom I da bi se ovaj poziv trebao uključivati i druge ranjive kategorije.

A.3. Društvene mreže i izrada online platforme
U skladu sa planiranim projektnim aktivnostima, mi smo izradili online platform, na našem sajtu, na koju je postavljen Javni poziv od Zavoda za zapošljavanje RS za (samo)uposlenje žena žrtava porodičnog nasilja.Ovaj link smo podjelili sa partnerskom organizacijom “Lara” iz Bijeljine. Tokom 2018. imali smo ukupno 4 828 različitih posjetilaca sajta sa ukupno 17 330 brojeva pregleda. Takođe, ovaj link smo povezali I sa našim facebookom I facebookom partnerske organizacije. Na toj našoj društvenoj mreži plasirali smo sve informacije o sprovedenim aktivnostima naše organizacije po ovom pitanju.

Dana 20.04.2018. održali smo pres konferenciju u Trebinju, na kojoj smo proslijedili informaciju o Javnom pozivu Zavoda koja je izazvalu veliku pažnju, pa smo u više navrata davali intervjue raznim medijima (RTRS, Herceg TV i Elta TV) na ovu temu. Ovu informaciju preuzeli su i brojni lokalni portali, a Radio Republike Srpske je objavio prilog od 45 minuta sa našeg Okruglog stola u Banjaluci, koji su upotpunosti ispratili.

Kroz sprovedene aktivnosti, u skladu sa planiranim vremenskim okvirom, postignuti su svi projektom planirani rezultati on an output level:
1.Žrtve porodičnog nasilja imaju kvalitetan lanac podrške od organizacija i institucija u Istočnoj Hercegovini. Ova podrška uključuje: hitnost u postupanju, psiho-socijalnu podršku, pravnu podršku i besplatno zastupanje pred sudom (razvili smo saradnju sa Centrom za pružanje besplatne pravne pomoći), materijalnu pomoć (hranu, odjeću, higijenu, školske udžbenike i pribor), finansijsku pomoć, pomoć kod (samo)uposlenja, uključivanje i uvezivanje svih potrebnih aktera, osobu od “povjerenja”, koordinaciju i sihronizaciju aktivnosti u cilju pružanja podrške, korištenje resursa potpisnika Protokola (npr. besplatno korišćenje usluga vrtića za djecu žrtve porodičnog nasilja i dr.

2.Žene žrtve porodičnog nasilja imaju mogućnost za (samo)uposlenje u RS -Program Vlade RS za (samo)uposlenje žena žrtava porodičnog nasilja. Ukupno 10 žena žrtava porodičnog nasilja su u 2018. ostvarile (samo)uposlenje i to 4 kroz samouposlenje a 6 su poslodavci uposlili u njihove firme.

3. Žene žrtve porodičnog nasilja imaju olakšan pristup informacijama o postojećim programima ekonomske podrške u 2018., namjenjenih njihovoj kategoriji- online platforma, društvene mreže obje partnerske organizacije, medijski prilozi I ćlanci.

 


JAČANJE INSTITUCIONALNE PODRŠKE ZA ŽRTVE RODNOZASNOVANOG NASILJA

podržano od Fondacije „Lara“ iz Bijeljine

Projekat ”Jačanje institucionalne podrške za žrtve rodno zasnovanog nasilja” je trogodišlja aktivnost čiji cilj je je Poboljšan odgovor policije i tužilaštva, uključujući novostvorene standarde za zaštitu žena protiv nasilja. Ključne ciljne grupe u ovom projektu su policijski službenici, predstavnici tužilaštva, donosioci odluka u ovom polju prava i politike za zaštitu žena od nasilja na entitetskom nivou, i predstavanici nevladinih organizacija uključeni u zaštitu žena od nasilja. Cjelokupni projekat ima cilj da doprinese boljoj krivično-pravnoj zaštiti za žrtve rodno zasnovanog nasilja i postavljanje nulte tolerancije za nasilje nad ženama. Projekat je produžetak aktivnosti nosilaca projekta, Fondacije ”Lara” Bijeljina i Fondacije ”Ženski centar” Trebinje od 2016/2017 o monitoringu policijskih odgovora na rodno zasnovano nasilje i jačanje institucionalne podrške žrtvama. Zasnovan je na rezultatima, mapiranim problemima, zasnovanoj saradnji i stvorenim kapacitetima u toj fazi implementacije projekta

Projekat uključuje tri vrste aktivnosti: 1. Monitoring i analizu policijskog ponašanja (indirektno i tužilaštva) sa fokusom na tri ciljne zone: zasnovana praksa krivične istrage, vođenje evidencije i procjena sigurnosti žrtava i inicijacija i implementacija mjera zaštite; 2. Objavljivanje izvještaja; stvaranje jedinstvenih standarda za tretman i zagovaranja za nove regulative i politike; i 3. Dijalog i kooperacija sa strukturama policije i tužilaštva s ciljem da se razvije nova praksa rada (informisanje žrtava, podrška žrtvama tokom istrage, edukacija).
Projektne aktivnosti traju tri godine i implementirane su u oba entiteta, a ciljne regije su Bijeljina, Trebinje i Zvornik u Republici Srpskoj, Uno-sanski kanton, Posavki kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton u Federaciji BiH. Pored ”Lare” i ”Ženskog centra”, u projekat su uključene ženske nevladine organizacije iz ciljnih regija: ”Zena BIH” Mostar, ”Zene sa Une” Bihac i ”Vive Zene” Tuzla. Ključno sredstvo u implementaciji projektni aktivnosti, osim domaćih zakona na polju krivične pravde, su standardi Konvencije Vijeća Evrope o borbi i spriječavanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici”, koji je obavezujući internacionalni dokument u BiH.