ŽENE, MIR I SIGURNOST U REPUBLICI SRPSKOJ

podržano od Ambasade Kraljevine Norveške u BiH

Datum trajanja projekta: 15.9.2015./15.9.2016.
U toku izvještajnog perioda naša organizacija, kojse je u julu 2016. preregistrovala u Fondaciju Ženski centar Trebinje, je u skladu sa planiranim aktivnostima postigla ciljeve i rezultate u skladu sa projektnim prijedlogom.

Na početku projekta uradili smo istraživanje koliko je u toku školske godine 2015./2016. prijavljeno i upisano djevojaka u sigurnosnim službama na nivou Entiteta Republike Srpske. Dobijene informacije glase:

MINISTARTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA RS
UPRAVA ZA OBRAZOVANJE BANJALUKA

Tokom 2015. godine u Jedinici za osnovnu obuku – Policijskoj akademiji, Ministarstva unutašnjih poslova Republike Srpske, prijavilo se ukupno 44 djevojke od čega je 5 kadetkinja koje su zadovoljile kriterijume selekcije upisano.

U Visokoj školi unutrašnjih poslova prilikom prijema prve godine studenata u školskoj 2015/2016. godini prijavilo se ukupno 19 kandidatkinja, a sedam kandidatkinja su upisani na studije budući da su zadovoljivi propisane uslove za školovanje u Visokoj školi unutrašnjih poslova.

NUBL FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU BANJALUKA

U akademskoj 2015/16.godini za upis na Fakultet za bezbjednost i zaštitu prijavilo se 97 djevojaka na sve studijske programe (bezbjednost, kriminalistika, civilna zaštita i privatna bezbjednost), od toga upisano je ukupno 60 djevojaka ili 22,56 %. Web adresa na kojoj se mogu pronaći podaci JE www.fbzbl.net .

DRŽAVNA GRANIČNA POLICIJA BiH
Tokom 2015. Granična policija BiH primila je 17 osoba ženskog pola na obuku VII klase kadeta, za rad u toj službi.

ORUŽANE SNAGE BiH
Na konkurs prijavljeno 2542 muškarca i 269 žena
Primljeno 121 muškarac i 12 žena (10 %)
Za oficira sa fakultetom:
Na konkurs prijavljeno 268 muškaraca i 75 žena
Primljeno 13 muškaraca i 1 žena
Na konkurs za akademiju: prijavljene 4 žene a 1 primljena

Zatim smo pripremili promotivne materijale: 11343 promotivna letka u boji i 500 plakata u boji koje smo podjelili u 50 opština/gradova. U svrhu promocije ovog projekta podjelili smo učesnicama okruglih stolova, mladim djevojkama završnih razreda srednje škole, kao i uvodničarkama ukupno 130 majica sa oštampanom parolom"Ravnopravnost je moj izbor- a tvoj?!" U pet gradova organizovali smo okrugle stolove na kojima su po dvije uvodničarke podjelile svoja iskustva u radu sigurnosnih službi (DGS; policije i vojske) u cilju afirmacije ovih poziva iz ženskog ugla. Za sprovođenje ovih aktivnosti odnosno učešća uvodničarki i njihovo fotografisanje u uniformi dobili smo punu podršku Ministartva unutrašnih poslova RS, Ministarstva bezbjednosnti-granične službe BiH i Ministarstva odbrane BiH. Navedene aktivnosti sus se sprovele ovim redoslijedom:

PERIOD ODRŽAVANJA I AKTIVNOSTI:

13.02.2016. I okrugli sto u Trebinju održan u hotel "Platani" na kome je učestvovalo ukupno 21 djevojaka, uvodničarke: Dragica Ivanković i Mirjana Anđelić i I ulična akcija
20.02.2016. II okrugli sto u Bijeljini održan u restoranu "Despotović" na kome je učestvovalo ukupno 21 djevojaka, uvodničarke: Jelica Kokotović i Svetlana Nikolić i II ulična akcija
26.03.2016. III okrugli sto u Istočnom Sarajevu održan u pansion "Kula" na kome je učestvovalo ukupno 20 djevojaka, uvodničarke: Slavica Radić i Jelena Antonić i IIII ulična akcija
16.04.2016. IV okrugli sto u Doboju održan u restoran "Šumadija" na kome je učestvovalo ukupno 23 djevojaka, uvodničarke: Nedeljka Dujaković i Jelena Josipović i IV ulična akcija
18.05.2016. V okrugli sto u Banjaluci održan u "Krčma kod Alekse" na kome je učestvovalo ukupno 21 djevojaka, uvodničarke: Željka Mileusnić, Sanja Sumonja i Stefani Knežević i V ulična akcija

Na kraju projekta, nakon održanih gore navedenih radionica, ponovili smo istraživanje koliko je u toku školske godine 2016./2017. prijavljeno i upisano odnosno zaposleno djevojaka u sigurnosnim službama na nivou Entiteta Republike Srpske. Dobijene informacije glase:

MINISTARTVO ODBRANE BiH
U 2016./2017. godini na osnovnu vojnu obuku za prijem u profesionalnu vojnu službu u Oružane snage BiH, za RS, pozvano je 20 žena i iste su po uspješnoj završenoj obuci primljene u profesionalnu vojnu službu u Oružane snage BiH.

DGS BiH
U 2016./2017. godini primljeno ukupno 99 kadeta a od toga 14 djevojaka. Sa VSS za čin „Mlađi inspektor" primljeno je 3 policijske službenice a sa SSS za čin „Policajca" primljeno je 11 policijskih službenika.
Iz gore navedenog vidi se da smo planirani rezulatat povećanja od 3% uveliko prebacili i više nogo uspješno realizovali ovaj projekat.


IZGRADNJA KAPACITETA IV

podržano od OAK Fondacije

Projektni cilj je doprinjeti poboljšanju kvaliteta života žena u Republici Srpskoj sa akcentom na izrazito ne razvijenu regiju -Istočnu Hercegovinu kao i izgradnji kapaciteta organizacije/fondacije "Ženski centar" Trebinje.

U izvještajnom periodu od 1.3.2016. do 31.12.2016, mi smo postigli ova dostignuća:

-Uspjeli smo da direktnom animacijom 107 djevojaka kroz Okrugle stolove, kao i distribucijom 11343 promotivnih letka u boji kroz ulične akcije i 500 plakata u boji koje smo podjelili u 50 opština/gradova, da povećamo broj prijava djevojaka na policijsku i vojnu akademiju za više od 4%;

-Izgradili smo jaku mreža lobista unutar vladinih tijela koji će uložiti maksimalan napor, shodno svojim ulogama i mogućnostima, da se po prvi put u istoriji ovog entiteta ali i cijele države, žene žrtve porodičnog nasilja definišu i zvanično kao ranjiva kategorija na tržištu rada kao i da se u "Akcioni plan zapošljavanja RS za 2017" uvrste mjere za njihovo (samo)uposlenje u Republici Srpskoj. Izradili smo dva paketa ekonomskih mjera jedan sa Prof. Željkom Račićem a drugi u saradnji sa fondacijom „Lara" Bijeljina i „HaCL" Banjaluka kao konkretne prijedloge Vladi RS a koji smo prezentovali na konferenciji u Banjaluci simbolično na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Na toj konferenciji učešće je uzelo oko 60-tak učesnika/ca i to mahom iz relevantnih ministarstava i drugih vladinih tijela (Ministartva rada i boračko-invalidske zaštite RS; Ministarstva porodice, omladine i sporta RS; Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS; Ministarstva pravde RS; Ministastva unutrašnjih poslova RS; Zavoda za zapošljavanje RS; Privredne Komore RS; Narodne Skupštine RS; Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne Skupštine RS; Agencije za upravljanje oduzetom imovinom; Kabinet presjednika NS RS; Ekonomskog fakulteta Banjaluka; Visoke škole "Banjaluka Colage" i poslanici) kao i desetak predstavnica ženskih NVO-a iz RS. ;

-Kao partneri fondaciji "Lara" Bijeljina učestvovali smo u monitoringu rada CJB Trebinje, što nam je pomoglo da uvidimo nedostatke u radu policije (konkretno policijskih službenika na terenu) te smo shvatili da je potrebno izvršiti dodatnu obuku policajaca koji su već prošli razne edukacije na temu nasilja u porodici kako bi ih osposobili da budu treneri. Oni bi u tom slučaju vršili obuku, kontinuirano, svih svojih nadređenih kao i policajaca na terenu te se dobre prakse u radu sa žrtvama ne bi gubile odlaskom obučenih kadrova na druge pozicije ili pak prilikom dolaska novih ;

-Kontinuiranim sastancima multidisciplinarnog tima u svakoj opštini i kroz našu savjetodavne usluge (SOS, pravnu i psiho-socijalnu podršku) pružili smo podršku i pomoć za 122 slučaja nasilja u porodici i to ne samo na području Istočne Hercegovine , već sa područja cijele BiH kao i iz regiona (Srbija, Crna Gora).;

- Obukom 92 profesionalca iz Istočne Hercegovine kao i potpisivanjem "Platforme zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima za suzbijanje porodičnog nasilja u Istočnoj Hercegovini" podigli smo podršku i zaštitu žena i djece žrtava porodičnog nasilja na nivo koji može poslužiti drugima kao primjer dobre prakse. Ova platforma je ustvari nadogradnja postojećih Sporazuma o saradnji i pojedinačnih protokola jer je pošao značajan vremenski interval te je došlo do zakonskih izmjena kao i do izmjena uposlenika kod samih potpisnika sporazuma. Učesnici su bili potpisnici ranijeg Sporazuma o saradnji : iz policije, tužilaštva, opštine, centara za socijalni rad, domova zdravlja, Crvenog Krsta, škola, vrtića, medija i NVO-a dobili su nove vještine i znanja (petodnevna edukacija u Neumu za četiri grupe: po 23 učesnika i dvije edukatorice) ali ujedno i da nam oni sami daju prijedloge kako da se njihov rad na polju suzbijanja nasilja u porodici i pružanja adekvatnije podrške i zaštite žrtava unaprijedi. Njihovi prijedlozi su nam poslužili kao osnova za izradu dokumenta "Platforma zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima na suzbijanju nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini) ;

- Osnovali smo prvu žensku poljoprivrednu zadrugu "Smokvica" u Hercegovini i podižemo plantažu smokava čime su stvoreni preduslovi za kontinuirano djelimično finansiranje "Ženskog centra". Kako naš zakon ne poznaje socijalno preduzetništvo, odlučili smo se za oblik udruživanja bude zadruga a ne preduzeće jer na taj način možemo zadovoljiti parametre socijalnog preduzetništva: s jedne strane da ekonomski osnažimo jedan broj žena žrtava porodičnog nasilja kao ranjivu kategoriju a sa druge strane da dio profita budućeg poslovanja zadruge usmjerimo isključivo na troškove aktivnosti „Ženskog centra" Trebinje. Ovaj model odnosno naš biznis plan je publikovan u zborniku radova „Socijalno preduzetništvo-teorija i praksa" koji su izdali Udruženje građana „Svjetionik" Prijedor; Agencija za saradnju, edukaciju i razvoj – ACED; GOPA mbH, Predstavništvo u BiH i Banja Luka College – BLC 2016.g. http://www.nvo-svjetionik.org/wp-content/uploads/Zbornik-radova_Socijalno-preduzetnistvo.pdf;

-Animirali smo loklanu zajednicu sprovedenom kampanjom za izgradnju sigurne kuće u Trebinju za smještaj žena i djece žrtava porodičnog nasilja. U tu svrhu pokrenuli smo i novi sajt www.sigurnakucatrebinje.org koji oslikava zaista imozantnu podršku javnosti i medija koju smo dobili na razne načine od besplatne podrške samom događaju-donatorskoj večeri u Trebinju preko novčanih priloga koje su uplatili (prikupljeno je mahom od fizičkih lica i jednog broja firmi cca 3.000 US$). Naš sledeći korak u prikupljanju sredstava su međunarodne organizacije/institucije i lokalne vlasti kao i Vlada RS;

-U ovoj projektnoj godini Trag Fondacija omogućila nam je ugradnju softvera "Piramida" i njegovo održavanja za dvije godine što će nam uveliko olakšati vođenje knjigovodstva kao i omogućiti bolju preglednost svih troškova. Takođe, grupa od 9 članova Ženskog centra je boravila četiri dana u Sloveniji, na ranču "Kaja & Grom" na kome je dobila nove vještine i znanja iz Tellington TTouch metode, koju sada primjenjujemo sami na sebi ili između sebe u cilju oslobađanja od stresa.

Projekat traje od 1.3.2016. do 31.12.2017.godine.


ZAJEDNO ZA ŽIVOT BEZ NASILJA

podržano od švedske organizacije Kvinna till Kvinna

Projektni cilje je: Poboljšana institucionalna i koordinirane reakcije zajednice u borbi i spriječavanju rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj (na entitetskom i lokalnom nivou/nivo Istočne Hercegovine).

Izvještajni period od 1.1.2016. do 31.12.2016.

1. U skladu sa planom, u svakoj od 6 opština/gradu u Istočnoj Hercegovini, održano je po 6 redovnih sastanaka multidisciplinarnog tima, na bazi dvomjesečnih sastanaka.Sproveli smo monitoringa rada institucija na način što je sa svim potpisnicima obavljen prvo uvodni sastanak nakon kog je uslijedilo obavljanje intervjua posebno sa rukovodiocem (direktorom, načelnikom, presjednikom) institucije/organizacije ali i sa osobama koje su dolazile na sastanke multidisciplinarnog tima u toj opštini/gradu. Dakle obavljeno je ukupno 184 pojedinačna razgovora/intervjua što je iziskivalo da se u svaku opštinu ide više puta. Obradili smo ankete i do sada postignute rezultate i dali prijedloge za unapređenje saradnje, što smo publikovali u dvojezičnoj (srpski/engleski jezik) brošuri u ukupno 674 primjeraka. Ove preporuke su nam poslužile kao osnova za "Platformu zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima u Istočnoj Hercegovini" . Na dan 13.12.2016. godine u Trebinju smo održali jednodnevnu konferenciju na kojoj je uz prisustvo brojnih medijskih kuća predstavljena "Platformu zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima u Istočnoj Hercegovini" koju je potpisalo 62 institucije/organizacije iz Istočne Hercegovine. Uslijed prestanka sa radom dvije organizacije (u Berkovićima) i jednog privatnog vrtića (u Trebinju) kao i otvaranja prvog vrtića u Berkovićima kog smo uključili u naš multidisciplinarni tim, došlo je do izmjene u ukupnom broju članova multidisciplinarnog tima koji umjesto ranijih 63 institucije/ organizacije sada okuplja 62.
62 institucije/organizacije iz Istočne Hercegovine koje se direktno ili indirektno rade ili susreću sa žrtvama porodičnog nasilja ili ovom temom su stekla nova znanja i vještine iz ove oblasti kao i unaprijedile svoj rad i međusobnu saradnju kako bi doprinjele suzbijanju nasilja u porodici i pružanju bolje podrške/zaštite žena i djece žrtava porodičnog nasilja.

3. Kod implementacije Zagovaračkog plana koji je trebalo realizovati u 2016., došlo je dogotovo potpunog odstupanja od planiranih aktivnosti zbog okolnosti koje su se naprosto tokom ovog vremenskog perioda otvorile kao mogućnost ili se pojavile kao smetnja. Iz tih razloga, smo zadržali slobodu da se ne držimo strogo planiranog vremenskog okvira i planiranih aktivnosti već smo "ad hock" u momentu reagovale.Cijeneći date momente, odlučile smo da izostavimo planirani Zagovarački plan jer u momentu njegove izrade nismo mogli ni znati koje opcije nam se mogu otvoriti u toku 2016. Tako da smo iskoristili izradu dokumenta "Strategija zapošljavanja RS 2016.-2020.", lokalne izbore i spremnost pojedinaca unutar različitih institucija RS (koje smo izlobirale) da podrže uvođenje ekonomskih mjera podrške za žene žrtve porodičnog nasilja,odnosno da se one i zvanično prepoznaju po prvi put kao ranjiva kategorija na tržištu rada. Održali smo sastanak održani su sa partnerskom organizacijom "Lara" u martu 3.03.2016. u Bijeljini i 18.05.2016.godine u Banjaluci sa partnerskom organizacijom "HaCL" . Na sastanku prisustvovali svi partneri a u Banjaluci i Prof. Željko Račić. Također smo održali sastanak sa Direktorom Zavoda za zapošljavanje RS 18.04.2016. na Palama i urađen je draft Memoranduma o sradanji. Održan je sastanak sa konsultantom Prof. Željkom Račićem u Banjaluci, učestvovali smo na Javnoj raspravi o nacrtu Strategije zapošljavanja RS 2016.-2020 i to 18. Juna u Trebinju (sve TV kuće su intervjuisale Ljiljanu Čiković tim povodom) i 21. Juna u Bijeljini nakon čega smo ispred Ženskog centra uputili prijedloge Vladi i Ministarstvu rada RS. Na skupu koji su organizovale "Udružene žene" na Jahorini, 16/17 juna predstavnica "Lare" je prezentovala naše prijedloge koji su zatim uvršteni u Platformu zajedničkog djelovanja ženskih organizacija i parlamentarki RS. Naš naredni sastanak održao se u Banjaluci, 11.10.2016. Ja sam imala sastanak, u više navrata sa Generalnim sekretarom SNSD- a kao vladajućom partijom na Entitetskom nivou (novoizabranim gradonačelnikom Grada Trebinje), poslanicima različitih političkih opcija, koji su obećali čvrsto punu podršku ovom projektu a koji su to i potvrdili svojim učešćem na konferenciji „Prevencija i suzbijanje nasilja u porodici kroz programe ekonomskog osnaživanja žrtava" održanoj u Banjaluci na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.U više navrata obavila sam sastanke i razgovore sa pomoćnicom Ministra čiji resor je Ministarstvo rada RS, što se na samoj konferenciji održanoj 25.11.2016. u Banjaluci pokazalo kao vrlo korisni zbog njene dalje uloge u uvrštavanju naših prijedloga u "Akcioni plan zapošljavanja RS za 2017.".Na pomenutoj konferenciji predstavljen je naš zajednički Paket ekonomskih mjera u cilju ekonomskog osnaživanja žena žrtava porodičnog nasilja u prisustvu 60-tak predstavnika različitih tijela i institucija Vlade RS kao i ženskih NVO iz RS.
Stvorena jaka mreža lobista unutar vladinih tijela koji će uložiti maksimalan napor, shodno svojim ulogama i mogućnostima, da se po prvi put u istoriji ovog entiteta ali i cijele države, žene žrtve porodičnog nasilja definišu i zvanično kao ranjiva kategorija na tržištu rada kao i da se u "Akcioni plan zapošljavanja RS za 2017" uvrste mjere za njihovo (samo)uposlenje u Republici Srpskoj.

Kroz ovaj projekat mi smo upotpunosti ostvarili prva dva rezultata a za treći smo ostvorili uslove za njegovu realizaciju kroz nastavak projekta u 2017. godini. Naš prvi rezultat:Jačanje međusektorskog pristupa u obezbjeđivanju adekvatne, senzitivne i specijalizovane zaštite ženema žrtvama nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini potvrđuje potpisani dokument "Platforma zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima za suzbijanje porodičnog nasilja u Istočnoj Hercegovini", brošura koja sadrži analizu monitoringa i do sada ostvarenih rezultata, redovni dvomjesečni sastanci multidisciplinarnog tima te njihov odaziv na sve naše edukacije. Platforma sadrži mjere za svaku instituciju/organizaciju koja postojeću saradnju i preuzete obaveze podiže na mnogo veći nivo u cilju bolje zaštite žrtava. Kao primjer navodimo Okružno tužilaštvo Trebinje koje je upotpunosti prihvatilo ove obaveze: 1.Detaljna analiza predmeta koji su obustavljeni - preispitati gdje su napravljeni propusti na terenu (kako se ne bi ponovili). U revidiranju dosadašnjih slučajeva mogli bi se naći odgovori koji bi pomogli policiji, tužilaštvu, sudstvu, organu starateljstva i svim drugim službama uključenim u slučaj, kako i na koji način postupati po prijavama nasilja u porodici. Tako bi se izbjegli slučajevi neprocesuiranja nasilnika. Jako je bitno žrtvi pružiti odmah svu stručnu pomoć i zaštitu, a ne mjesecima posle. Iz tog razloga smo u situaciji da žrtva mijenja svoje iskaze na sudu, povlači prijave, tužbe i slično. Ovdje je izuzetno važno brzo i efikasno postupanje svih organa uključenih u slučajeve nasilja u porodici. Žrtva najčešće prijavi nasilje u momentu kada je uplašena za svoj život ili život djece. Tada žrtve ne razmišljaju o promjenama iskaza, o osudi porodice, sredine i sl. Kako vrijeme prolazi, pod uticajem sredine, porodice, često i djece, završava se povlačenjem prijava i mijenjanjem iskaza žrtve. Čak u nekim slučajevima i sam strah od nasilnika natjera žrtvu na povlačenje prijave i davanje drugačijeg iskaza od izjave uzete prilikom primanja prijave nasilja; 2.Izdavanje naloga za pretres kuće u svim slučajevima kada se posumnja da se u kući može pronaći legalno ili ilegalno oružje ili ako žrtva kaže da nasilnik ima oružje koje je potrebno privremeno oduzeti (preventivno oduzeti i oružje koje se legalno posjeduje); 3.Izdavanje naloga za pritvor nasilnika kako bi žrtva mogla neometano dati iskaz ; 4.Uključiti "Ženski centar" Trebinje za potrebe dokazivanja u korist žrtve.
Naš drugi rezultat: Ciljane organizacije žena su stekle vještine u zastupanju i razvile plan zastupanja vezan za ER 3 potvrđuje naše učešće na edukaciji na Jahorini ali i dokument Zalagački plan.
Naš treći rezultat: Razvijena održiva politika ekonomskog osnažnjivanja žena žrtava rodno zasnovanog nasilja na entitetskom nivou (Republika Srpska) potvrđuje Paket ekonomskih mjera ali što je najvažnije 60 učesnika na konferenciji koji su iznijeli svoje stavove i obavezali se da će doprinjeti njegovoj realizaciji.
Sve ovo kad se sagleda, jasno je da je poboljšana institucionalna i koordinirane reakcije zajednice u borbi i spriječavanju rodno zasnovanog nasilja u RS (na entitetskom i lokalnom nivou/nivo Istočne Hercegovine).

Koristili smo razne opcije u cilju vidljivosti ovog projekta odnosno aktivnosti kao što je:
- Štampanje i distribucija dvojezične (srpski i engleski jezik) brošure u koloru. Uvećali smo prvobitno planiranih 500 primjeraka za još 174 komada jer smo brošure podjelili svim potpisnicima po 10 komada na osnovu njihove molbe.Brošura će biti postavljena i na našoj veb stranici www.zenskicentar.org.
-svi mediji (TV, radio, štampani,elektronski) tako da su npr. konferenciju u Trebinju ispratile ove televizijske kuće: BN, RTRS, ELTA TV, HERCEG, ATV; štampani mediji: Avaz, Glas Trebinja, Glas Srpske, Nezavisne; novinske Agencija Srna; radio stanice: Radio Trebinje, Radio Gacko, Radio Berkovići, Radio Bileća i Radio Nevesinje; portali:http://www.saransak.com/Trebinje/585022a9cb74482d3c397a62/organizacije-i-institucije-hercegovine-u-borbi-protiv-porodicnog-nasilja
http://trebinjedanas.com/content/trebinje-udru%C5%BEeno-protiv-nasilja-u-porodici
http://trebinjelive.info/2016/12/13/trebinje-udruzeno-protiv-nasilja-u-porodici/
http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/trebinje-unaprediti-podrsku-zrtvama-porodicnog-nasilja/67xlt2c
Dok je konferenciju u Banjaluci ispratila RTRS, Nezavisne novine a radio RTRS je napravio serijal od tri radio emisije koje su upotpunosti prenijele izlaganja svih učesnika na njoj (njih 9). Sve ove aktivnosti vidljive su i na našoj facebook stranici kao i na veb portalu.


MONITORING RADA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA I RADNIKA U SLUČAJEVIMA NASLJA U PORODICI

podržano od švedske organizacije Kvinna till Kvinna

U okviru projekta koji je provodila Fondacija „Lara" u partnerstvu sa Fondacijom „Ženski centar" Trebinje obavljeno je anketiranje policijskih službenika i radnika a u cilju unapređivanja pravne zaštite i druđtvene podrške ženama žrtvama porodičnog nasilja.

U sklopu projekta 31.08.2016. godine obavljena je edukacija za monitorke na kojoj su ispred Fondacije „Ženski centar" Trebinje pristvovale: Branka Pejović Petković i Vera Bulut. U toku jednodnevne edukacije koja je obavljena u Sarajevu precizirane su smjernice i upute za primjenu Upitnika za monitoring. Tokom edukacije preformulisana su neka pitanja u Upinicima od strane monitorka. U skladu sa usvojenim promjenama na Upitnicima Fondacija „Lara" je iste obradila i naknadno dostavila partnerskim organizacijama.

Po prijemu Upitnika rad smo organizovali na sljedeći način:
- Zatražili Saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za provođenje istraživanja u policijskim stanicama;
- Nakon dobijanja Saglasnosti kontaktirali smo službenike u policijskim stanicama Centra javne bezbjednosti Trebinje i dogovorili termine za obavljanje razgovora;
- Nakon provođenja dva Upitnika u skladu sa preuzetim obavezama sačinili smo Izvještaj i dostavili nosiocu projekat;
- Sve materijale i izvještaje proslijedili smo u planiranom roku.

Imali smo obavezu da obavimo razgovore sa: Načelnikom CJB Trebinje, sa šefom krim službe, sa komandirom policijske stanice i sa 7 policijskih službenika koji izlaze na teren po prijavi nasilja u porodici.

Pored provođenja upitnika imali smo obavezu da zatražimo izvještaj od MUP-a provedenim zaštitnim mjerama za 2014., 2015., 2016. što smo i uradili i isti dobili i dostavili nosiocu projekta.

Budući da Fondacija „Ženski centar" dugo godina uspješno sarađuje sa CJB Trebinje to smo od čelnih ljudi dobili smjernice za odabir policijskih službenika koji se najviše susreću sa ovom problematikom.

Prilikom planiranja za popunjavanje Upitnika vodili smo računa da bude zastupljenost iz više opština iz Istočne Hercegovine.

Tokom provođenja Upitnika nismo imali problema, od strane policijskih službenika izražena je dobra volja za saradnju. Stekli smo utisak da je problem nasilja u porodici prepoznat kao problem društva ali da još uvijek nije dovoljno izgrađen sistem za zaštitu žrtve. Tokom provođenja intervua došli smo do zaključka da je prepoznatljiv odnos službenika prema žrtvi onih koji su prošli edukacije od strane NVO te da je primjetno da takve nedostaju policijskim službenicima koji rade na terenu.

U svim stanica u kojim smo radili obradu pristup je isti i baziran je isključivo na zakonskim procedurama i nigdje nema internih procedura, pa npr. prijave nasilja nisu posebno evidentirane, policijski službenik koji zaprima prijavu ne posjeduje dovoljno znanja ili vještina da žrtvu upozori da zadrži sliku djela nasilja do momenta dolaska policije, nemaju posebne prostorije u kojima se obavljaju razgovori sa žrtvama (ženama i djecom), osobe koje obavljaju intervjue nisu dovoljno edukovane za to i sl. iako kod svih postoji izražena volja da pomognu žrtvi.

Ono što je bitno napomenuti da nismo naišli na omalovažavanje ili izrugivanje na račun žrtve, a kao problem u svom radu i dokumentovanju djela istakli su promjene navoda žrtve i da to pravdaju njenom nedovoljnom zaštitom od stane sistema. Kao problem se pojavljuje i smještaj žrtve (nepostojanje sigurne kuće u Istočnoj Hercegovini) i njena materijalna i ekonomska zavisnost od partnera.