Indeks članaka

ZAJEDNO ZA ŽIVOT BEZ NASILJA

podržano od švedske organizacije Kvinna till Kvinna

Projektni cilje je: Poboljšana institucionalna i koordinirane reakcije zajednice u borbi i spriječavanju rodno zasnovanog nasilja u Republici Srpskoj (na entitetskom i lokalnom nivou/nivo Istočne Hercegovine).

Izvještajni period od 1.1.2016. do 31.12.2016.

1. U skladu sa planom, u svakoj od 6 opština/gradu u Istočnoj Hercegovini, održano je po 6 redovnih sastanaka multidisciplinarnog tima, na bazi dvomjesečnih sastanaka.Sproveli smo monitoringa rada institucija na način što je sa svim potpisnicima obavljen prvo uvodni sastanak nakon kog je uslijedilo obavljanje intervjua posebno sa rukovodiocem (direktorom, načelnikom, presjednikom) institucije/organizacije ali i sa osobama koje su dolazile na sastanke multidisciplinarnog tima u toj opštini/gradu. Dakle obavljeno je ukupno 184 pojedinačna razgovora/intervjua što je iziskivalo da se u svaku opštinu ide više puta. Obradili smo ankete i do sada postignute rezultate i dali prijedloge za unapređenje saradnje, što smo publikovali u dvojezičnoj (srpski/engleski jezik) brošuri u ukupno 674 primjeraka. Ove preporuke su nam poslužile kao osnova za "Platformu zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima u Istočnoj Hercegovini" . Na dan 13.12.2016. godine u Trebinju smo održali jednodnevnu konferenciju na kojoj je uz prisustvo brojnih medijskih kuća predstavljena "Platformu zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima u Istočnoj Hercegovini" koju je potpisalo 62 institucije/organizacije iz Istočne Hercegovine. Uslijed prestanka sa radom dvije organizacije (u Berkovićima) i jednog privatnog vrtića (u Trebinju) kao i otvaranja prvog vrtića u Berkovićima kog smo uključili u naš multidisciplinarni tim, došlo je do izmjene u ukupnom broju članova multidisciplinarnog tima koji umjesto ranijih 63 institucije/ organizacije sada okuplja 62.
62 institucije/organizacije iz Istočne Hercegovine koje se direktno ili indirektno rade ili susreću sa žrtvama porodičnog nasilja ili ovom temom su stekla nova znanja i vještine iz ove oblasti kao i unaprijedile svoj rad i međusobnu saradnju kako bi doprinjele suzbijanju nasilja u porodici i pružanju bolje podrške/zaštite žena i djece žrtava porodičnog nasilja.

3. Kod implementacije Zagovaračkog plana koji je trebalo realizovati u 2016., došlo je dogotovo potpunog odstupanja od planiranih aktivnosti zbog okolnosti koje su se naprosto tokom ovog vremenskog perioda otvorile kao mogućnost ili se pojavile kao smetnja. Iz tih razloga, smo zadržali slobodu da se ne držimo strogo planiranog vremenskog okvira i planiranih aktivnosti već smo "ad hock" u momentu reagovale.Cijeneći date momente, odlučile smo da izostavimo planirani Zagovarački plan jer u momentu njegove izrade nismo mogli ni znati koje opcije nam se mogu otvoriti u toku 2016. Tako da smo iskoristili izradu dokumenta "Strategija zapošljavanja RS 2016.-2020.", lokalne izbore i spremnost pojedinaca unutar različitih institucija RS (koje smo izlobirale) da podrže uvođenje ekonomskih mjera podrške za žene žrtve porodičnog nasilja,odnosno da se one i zvanično prepoznaju po prvi put kao ranjiva kategorija na tržištu rada. Održali smo sastanak održani su sa partnerskom organizacijom "Lara" u martu 3.03.2016. u Bijeljini i 18.05.2016.godine u Banjaluci sa partnerskom organizacijom "HaCL" . Na sastanku prisustvovali svi partneri a u Banjaluci i Prof. Željko Račić. Također smo održali sastanak sa Direktorom Zavoda za zapošljavanje RS 18.04.2016. na Palama i urađen je draft Memoranduma o sradanji. Održan je sastanak sa konsultantom Prof. Željkom Račićem u Banjaluci, učestvovali smo na Javnoj raspravi o nacrtu Strategije zapošljavanja RS 2016.-2020 i to 18. Juna u Trebinju (sve TV kuće su intervjuisale Ljiljanu Čiković tim povodom) i 21. Juna u Bijeljini nakon čega smo ispred Ženskog centra uputili prijedloge Vladi i Ministarstvu rada RS. Na skupu koji su organizovale "Udružene žene" na Jahorini, 16/17 juna predstavnica "Lare" je prezentovala naše prijedloge koji su zatim uvršteni u Platformu zajedničkog djelovanja ženskih organizacija i parlamentarki RS. Naš naredni sastanak održao se u Banjaluci, 11.10.2016. Ja sam imala sastanak, u više navrata sa Generalnim sekretarom SNSD- a kao vladajućom partijom na Entitetskom nivou (novoizabranim gradonačelnikom Grada Trebinje), poslanicima različitih političkih opcija, koji su obećali čvrsto punu podršku ovom projektu a koji su to i potvrdili svojim učešćem na konferenciji „Prevencija i suzbijanje nasilja u porodici kroz programe ekonomskog osnaživanja žrtava" održanoj u Banjaluci na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.U više navrata obavila sam sastanke i razgovore sa pomoćnicom Ministra čiji resor je Ministarstvo rada RS, što se na samoj konferenciji održanoj 25.11.2016. u Banjaluci pokazalo kao vrlo korisni zbog njene dalje uloge u uvrštavanju naših prijedloga u "Akcioni plan zapošljavanja RS za 2017.".Na pomenutoj konferenciji predstavljen je naš zajednički Paket ekonomskih mjera u cilju ekonomskog osnaživanja žena žrtava porodičnog nasilja u prisustvu 60-tak predstavnika različitih tijela i institucija Vlade RS kao i ženskih NVO iz RS.
Stvorena jaka mreža lobista unutar vladinih tijela koji će uložiti maksimalan napor, shodno svojim ulogama i mogućnostima, da se po prvi put u istoriji ovog entiteta ali i cijele države, žene žrtve porodičnog nasilja definišu i zvanično kao ranjiva kategorija na tržištu rada kao i da se u "Akcioni plan zapošljavanja RS za 2017" uvrste mjere za njihovo (samo)uposlenje u Republici Srpskoj.

Kroz ovaj projekat mi smo upotpunosti ostvarili prva dva rezultata a za treći smo ostvorili uslove za njegovu realizaciju kroz nastavak projekta u 2017. godini. Naš prvi rezultat:Jačanje međusektorskog pristupa u obezbjeđivanju adekvatne, senzitivne i specijalizovane zaštite ženema žrtvama nasilja u porodici u Istočnoj Hercegovini potvrđuje potpisani dokument "Platforma zajedničkog djelovanja multidisciplinarnog tima za suzbijanje porodičnog nasilja u Istočnoj Hercegovini", brošura koja sadrži analizu monitoringa i do sada ostvarenih rezultata, redovni dvomjesečni sastanci multidisciplinarnog tima te njihov odaziv na sve naše edukacije. Platforma sadrži mjere za svaku instituciju/organizaciju koja postojeću saradnju i preuzete obaveze podiže na mnogo veći nivo u cilju bolje zaštite žrtava. Kao primjer navodimo Okružno tužilaštvo Trebinje koje je upotpunosti prihvatilo ove obaveze: 1.Detaljna analiza predmeta koji su obustavljeni - preispitati gdje su napravljeni propusti na terenu (kako se ne bi ponovili). U revidiranju dosadašnjih slučajeva mogli bi se naći odgovori koji bi pomogli policiji, tužilaštvu, sudstvu, organu starateljstva i svim drugim službama uključenim u slučaj, kako i na koji način postupati po prijavama nasilja u porodici. Tako bi se izbjegli slučajevi neprocesuiranja nasilnika. Jako je bitno žrtvi pružiti odmah svu stručnu pomoć i zaštitu, a ne mjesecima posle. Iz tog razloga smo u situaciji da žrtva mijenja svoje iskaze na sudu, povlači prijave, tužbe i slično. Ovdje je izuzetno važno brzo i efikasno postupanje svih organa uključenih u slučajeve nasilja u porodici. Žrtva najčešće prijavi nasilje u momentu kada je uplašena za svoj život ili život djece. Tada žrtve ne razmišljaju o promjenama iskaza, o osudi porodice, sredine i sl. Kako vrijeme prolazi, pod uticajem sredine, porodice, često i djece, završava se povlačenjem prijava i mijenjanjem iskaza žrtve. Čak u nekim slučajevima i sam strah od nasilnika natjera žrtvu na povlačenje prijave i davanje drugačijeg iskaza od izjave uzete prilikom primanja prijave nasilja; 2.Izdavanje naloga za pretres kuće u svim slučajevima kada se posumnja da se u kući može pronaći legalno ili ilegalno oružje ili ako žrtva kaže da nasilnik ima oružje koje je potrebno privremeno oduzeti (preventivno oduzeti i oružje koje se legalno posjeduje); 3.Izdavanje naloga za pritvor nasilnika kako bi žrtva mogla neometano dati iskaz ; 4.Uključiti "Ženski centar" Trebinje za potrebe dokazivanja u korist žrtve.
Naš drugi rezultat: Ciljane organizacije žena su stekle vještine u zastupanju i razvile plan zastupanja vezan za ER 3 potvrđuje naše učešće na edukaciji na Jahorini ali i dokument Zalagački plan.
Naš treći rezultat: Razvijena održiva politika ekonomskog osnažnjivanja žena žrtava rodno zasnovanog nasilja na entitetskom nivou (Republika Srpska) potvrđuje Paket ekonomskih mjera ali što je najvažnije 60 učesnika na konferenciji koji su iznijeli svoje stavove i obavezali se da će doprinjeti njegovoj realizaciji.
Sve ovo kad se sagleda, jasno je da je poboljšana institucionalna i koordinirane reakcije zajednice u borbi i spriječavanju rodno zasnovanog nasilja u RS (na entitetskom i lokalnom nivou/nivo Istočne Hercegovine).

Koristili smo razne opcije u cilju vidljivosti ovog projekta odnosno aktivnosti kao što je:
- Štampanje i distribucija dvojezične (srpski i engleski jezik) brošure u koloru. Uvećali smo prvobitno planiranih 500 primjeraka za još 174 komada jer smo brošure podjelili svim potpisnicima po 10 komada na osnovu njihove molbe.Brošura će biti postavljena i na našoj veb stranici www.zenskicentar.org.
-svi mediji (TV, radio, štampani,elektronski) tako da su npr. konferenciju u Trebinju ispratile ove televizijske kuće: BN, RTRS, ELTA TV, HERCEG, ATV; štampani mediji: Avaz, Glas Trebinja, Glas Srpske, Nezavisne; novinske Agencija Srna; radio stanice: Radio Trebinje, Radio Gacko, Radio Berkovići, Radio Bileća i Radio Nevesinje; portali:http://www.saransak.com/Trebinje/585022a9cb74482d3c397a62/organizacije-i-institucije-hercegovine-u-borbi-protiv-porodicnog-nasilja
http://trebinjedanas.com/content/trebinje-udru%C5%BEeno-protiv-nasilja-u-porodici
http://trebinjelive.info/2016/12/13/trebinje-udruzeno-protiv-nasilja-u-porodici/
http://www.blic.rs/vesti/republika-srpska/trebinje-unaprediti-podrsku-zrtvama-porodicnog-nasilja/67xlt2c
Dok je konferenciju u Banjaluci ispratila RTRS, Nezavisne novine a radio RTRS je napravio serijal od tri radio emisije koje su upotpunosti prenijele izlaganja svih učesnika na njoj (njih 9). Sve ove aktivnosti vidljive su i na našoj facebook stranici kao i na veb portalu.