Indeks članaka

„INFORMATIVNE AKTIVNOSTI ZA RURALNE ŽENE U ISTOČNOJ HERCEGOVINI“

podržan od strane Kvinna till Kvinne

U toku prve polovine 2011 godine naša organizacija je bila podržanu od strane Kvinna till Kvinne u cilju izgradnje kapaciteta naše organizacije. U okviru ovog projekta održali smo dvije trodnevne radionice. Prva radionica je bila izrada Strategije namicanja sredstava za našu organizaciju, a druga radionica je bila izrada trogodišnjeg Plana i Pograma djelovanja Ženskog centra Trebinje.

Trogodišnji Program uključuje:

  • Rad na iznalaženju izvora finansiranja naših aktivnosti
  • Rad na samofinansiranju naše organizacije oslonjenu na lokalne izvore finansiranja
  • Rad na ekonomskom osnaživanju žena
  • Direktan rad sa žrtvama porodičnog nasilja (Sigurna kuća, SOS linija, savjetovalište za žene žrtve porodičnog nasilja, besplatna pravna pomoć i zastupanje pred sudom žrtava porodičnog nasilja)
  • Lobiranje, zagovaranje, kampanja u cilju poboljšanja položaja žena
  • Istraživanja koja prethode lobiranju, zagovaranju i kampanjama u cilju poboljšanja položaja žena
  • Rad sa ženama u politici
  • Monitoring sudskih procesa porodičnog nasilja
  • Rad na stvarnju ženskog lobija

Trogodišnji Plan uključuje

  • Određene su dvije osobe iz naše organizacije za praćenje tendera, grantova kako lokalnih tako i međunarodnih a koji su dostupni NVO sektoru iz BiH
  • Uspostavljanje srednjevjekovne pijace kao aktivnosti koja osim ekonomskog osnaživanja žena i komponentu samofinansiranja naše organizacije kroz prodaju proizvoda iz vitraža, nakita i drugih suvenira ali i kroz naplatu zakupnine izložbenog prostora
  • Planirano je da prvu godinu posvetimo lobiranju, zagovaranju i kampanjama u cilju ekonomskog osnaživanja žena kao i uspostavljanju Sigurne kuće
  • Druga godina fokusirana je na osamostavljivanju Sigurne kuće kao neovisne organizacije u okviru koje će da bude sve aktivnosti direktnog rada sa žrtvama.U toku druge godine takođe ćemo se fokusirati i na monitoring sudskih procesa

Tokom druge polovine 2011.godine naša organizacija je takođe uz podršku Kvinna till Kvinne realizovala projekat „Informativne aktivnosti za ruralne žene u Istočnoj Hercegovini“.

Godina 2011 se mnogo ne razlikkuje od predhodnih godina izuzev sto je ekonomska kriza dovela zemlju dublje u siromastvo. Politicka nestabilnost I stalno podgrijavanje na nacionalnoj osnovi u drugi plan stavlja socijalni kontekst, nezaposlenost, pad zivotnog standarda koji je mnogo veci od iskazanog, otpustanje radnika, inflacija…Prosjecna plata u Republici Srpskoj nije ona koja se zvanicno vodi, odnosno vecina stanovnika prima primanja od 150 KM do 600 KM ali zbog manjeg procenta onih koji primaju plate od 2000 KM do cak 5000 KM , dobijamo prosjek od 880 KM.

Polozaj zena u drustvu I porodici nicim nije unapredjen iako su ulozeni znacajni napori nevladinog sektora u BH. Samo spolja izgleda da imamo mehanizme za gender ravnopravnost, no problem je sto ti mehanizmi ne funkcionisu. Njihova nemoc se najbolje ogleda u konkretnim slucajevima nasilja u porodici gdje se na najgrublji moguci nacin krse zenska I djecija ljudska prava. O stanju u BH po pitanju nasilja u porodici najbolje govore konkretni slucajevi koji preslikavaju nasu realnost a ne uspoatavljeni mehanizmi pa cak i doneseni zakoni neigraju nikakvu znacajniju ulogu ako se nepostuju.

Stice se utisak da se zakoni donose samo da bi se zadovoljila forma jer to neko od nas ocekuje, a ne zato jer smo kao drustvo promjenili svijest o nekom problemu. Tako da se cesto zakoni samo prepisuju iz evropskih zemalja bez prilagodjavanja nasem mentalitetu I mogucnostima.

Žene na selu se nalaze u posebno teškom položaju. Tragajući za informacijama o programima podrške za žene na selu , našli smo samo Akcione planove I Strategije, bez uspostavljenih konkretnih programa koji su sada aktivni. Posebno je teška situacija u Istočnoj Hercegovini koja zbog svoje razruđenosti I nepristupačnosti terena kao I zbog siromaštva ima vrlo lošu infrastrukturu, plan I razvoj sela, uslove za oživljavanje sela. Sve se to posebno reflektuje na žene kao stub porodice. Na našim područjima I školske linije za prigradska naselja koje su postojale se redukuju, što će direktno dovesti do napuštanja takvih područja. Trebinjska opština je opština u cijeloj RS sa najmanjim procentom seoskog življa, svega 2%.Usložnjavanje procedura korištenja usluga u zdravstvu takođe otežavaju pristup istom, piosebno kod sesokog življa koje putuje do opštine gdje su smješteni domovi zdarvlja I bolnice.Priličan broj neobrazovnog seoskog stanovništva je takođe zabrinjavajući factor.Tome svemu treba dodati da značajan broj žena na selu je izloženo I porodičnom nasilju. Udaljenost od centara u kojim se nalaze škole, bolnice, institucije I drugi važni objekti uveliko umanjuju kvalitet života žena na selu.

U toku ovog projekta uspjeli smo da ostvarimo projektni cilj:

Žene u ruralnim područima Istočne Hercegovine su više informisane o njihovim pravima I mogućnostima.

Ostvarili smo ove rezultate za 290 žena direktno -koje su prošle radionice ali i još ostalih preko 700 žena indirektno-to su one koje su dobile informatore i/ili koje su dobile ove informacije od žena koje su bile na radionicama:

  • Žene i djevojke su dobile zbirne informacije o prevenciji i otkrivanju najčešćih oboljenja kojima su podležne žene, o kontracepciji i planiranju porodice,
  • Žene i djevojke su informisane o svojim pravima i mogućnostima za koje do sada nisu imale pristup a u vezi sa porodičnim nasiljem i o mjerema i planovima Vlade Republike Srpske na unapređenju sela sa refleksijom na žensku seosku populaciju

Pokazatelji rezultata su:

  • Broj žena koje su nakon radionice iskazale potrebu za zdravstvenim pregledom
  • Analiza istih anketa popunjenih od strane ciljane grupe prije I nakon održane radionice na teme njihove informisovanosti o pravima I mogućnostima iz oblasti zdravstvenog prosvjećivanja, nasilja u porodici, o mjerema i planovima Vlade Republike Srpske na unapređenju sela sa refleksijom na žensku seosku populaciju
  • Evaluacioni listići nakon radionica o njihovoj potrebi za ove teme