Indeks članaka

“ŽENSKI POLITIČKI LOBI”

podržan od Kvinnn till Kvinna

Opšti cilj projekta je pravilna raspodjela moći između muškaraca i žena, odnosno implementacija Zakona o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini.

Implementacijom ovog zakona dolazi do suštinske promjene u BH društvu, uslovljene zakonskim izmjenema i dopunama, gender budgetima, programskim izmjenama i u literaturi i udžbenicima i u medijima, raznim procesima koji će imati gender senzibilan i ravnopravan tretman svih aktivnosti, programa, nastupa i na taj način osigurati ravnopravnu raspodjelu moći između muškaraca i žena u BiH.

Projekat je obuhvatio aktivnosti koje su imale za podcilj da :

  1. Doprinos stvaranju jedinstvenog ženskog političkog lobija u Republici Srpskoj,
  2. Doprinos rješavanju statusa finansiranja Sigurnih kuća u Republici Srpskoj,
  3. Ohrabrivanje i osnaživanje žena političarki sa područja Izborne jedinice 6.

U toku izvještajnog perioda organizovali smo četiri okrugla stola za parlamentarke, poslanice, predstavnice institucija, medija i predstavnice ženskih NVO-a u RS i dva u FBiH , dvije kampanje i šest okruglih stolova u svakoj od opština Istočne Hercegovine na temu sistemskog rješavanja pitanja finansiranja Sigurnih kuća u RS kao i na našem regionu/Istočne Hercegovine. Takođe ovim projektom smo obuhvatili i edukacije žena političkih aktiva Izborne jedinice 6 kako bi smo im pružile podršku i pomoć. Ove aktivnosti su ujedno rezultirale i stvaranjem ženskog lobija.

 

Aktivnosti koje smo sproveli u toku 2007 god. su:

  1. Okrugli stolovi za parlamentarke i poslanice i predstavnice ženskih NVO-a
  2. Kampanje
  3. Edukacija žena političkih aktiva Izborne jedinice 6
  4. Panel diskusije po opštinama Istočne Hercegovine kao dodatne projektne aktivnosti

Okrugli stolovi za parlamentarke i poslanice i predstavnice ženskih NVO-a

U toku 2007 održano je 6 Okruglih stolova kao što je i bilo projektom planirano. I to:

26.02.2007. okrugli sto u Banja Luci na kojem je prisustvovalo 19 osoba. Uvodničarka na ovom okruglom stolu bila je Lana Jajčević. Tom prilikom su se pokazali nedostaci i rivalstvo unutar samog ženskon NVO sektora jer nažalost nismo naišli na razumjevanje i podršku svojih članica KTK mreže u RS. No, i pored toga ovaj okrugli sto je bio uspješan jer je okupio žene iz medija i poslanice kao i predstavnice organizacija koje imaju sigurne kuće (Udružene žene iz Banja Luke, Budućnost iz Modriuče i Lara iz Bijeljine). I ako su bile pozivane predstavnice Gender centra nisu se odazvale pozivu. Okrugli sto je bio praktično informativnog karaktera za gotovo sve poslanice i predstavnice medija. Po njihovim riječima nisu uopšte imale uvida u ovu problematiku. Tad već među njima moglo se osjetiti rađanje solidarne veze. Bio je to početak stvaranja neformalnog jetzgra ženskog lobija u RS. Tada smo prvi u Bosni I Hercfegovini, zatražili sistemsko rješavanje finansiranja sigurnih kuća u RS i izložili zašto je važno osigurati takvo finasiranje Sigurnih kuća za žrtve porodičnog nasilja. Nnapravili smo praktično plan akcije koje smo kasnije modifikovali shodno razvoju soituacije (od modela koji smo nudili do načina lobiranja i odabira ciljanih grupa).

30.05.2007. godine u Banja Luci održan je II okrugli sto na kome je učestvovalo 12 osoba. Uvodničarka na ovom okruglom stolu bila je Mira Lolić Močević- direktorica RT RS programa. Svaki okrugli sto imao je jaku medijsku pažnju i priloge koji su išli u centralnim vijestima i u Srpskoj danas kao i gostovanje u jutarnjem programu. Zbog toga su važne bile žene u medijima koje su velikim dijelom zaslužne za medijsku pažnju i uspjeh ove aktiovnosti (posebno Mira Lolić Močević-). Na ovom okruglom stolu bili su predstavnice medija, političarke (parlamentarke), predstavnice ženskih NVO-a, predstavnici ministarstvava koje smo mi pozvali jer direktno Ili indirektno tretiraju ovo problematiku. I ako smo poziv uputili Ministarsvu pravosuđa, Minisatarstvu za porodicu, omladinu u sport, Ministarsvu zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstvu lokalne uprave i samouprave, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prosvjete i kulture, Gender centru kao I drugim poredstavnicama koje se nalaze pri drugim ministarstvima ali koje su važne zbog mogućnosti lobiranja i pozice koje zauzimaju/kao podrška našim aktivnostima i lobiranju unutar vladinih tijela. Od gore navedenih pozvanioh ministarstava pojavili su se predstavnici Ministarstva lokalne uprav ei samouprave, Ministarstva prosvjete i kulture doka osztali nisu našli za shodno da se poajve. Tada su i predstavnici tima za evaluaciju angažovani od strane KtK za ovu aktivnost, bili prisutni.

Na ovom okruglom stolu mi smo izašli sa konkretnim prijedlogom modela finansiranja koji smo doradili zajedno sa cijelom grupom na licu mjesta. Kako je taj dan bilo i zasjedanje Odbpora jednakim mogućnosti pri Narodnoj skupštini RS, iskoristili smo poziciju jedne od učesnica našeg Okruglog stola, poslanice g-đe Gordane Dukić i prisustvovali smo sastanku Odbora gdje je na naše insistiranje imenoivana ova tema i delegirano pitanje finasiranja Sigurnigh kuća od strane Odbora. Javno salušanje od strane ovog visokog Vladinoig tijela na temu “Finansiranje Sigurnih kuća u Republici srpskoj” zakazano je bilo za 18.juni u Banja Luci. Predstavnica naše organizacije je takođe bila pozvana. Naš model je ponudio način finasiranja koji uključuje paraleno 4 izvora finasiranja koji omogućavaju apsolutnu sigurnost rada sigurnih kuća.

Ti izvori uključuju:

  • Dva iz bužeta Vlade a preko Ministarstva za porodicu, omladinu i sport i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite
  • Treći izvor od strane opština koji region pokriva sama sigurna kuća a na osnovu broja stanovnika da svaka participira u tom budgetu
  • I četvrti samofinasiranje koje obezbjeđuje sami menagment tim kako nebi postalo samo balasto tijelo koje ima sigurne izvore finasiranja i koje prestaje biti operativno.

26.06.2007. održan je III okrugli sto u Sarajevu na kom je bila uvodničarka profesorica Nada Ler Sofronić, presjednica organizacije “Žena I društvo”. Ovom okruglom stolu je prisustvovalo 20 osoba: parlamentarke Predstavničkog Doma I Doma Naroda Federacije BiH, predstavnice organizacija Medika iz Zenice, Lokalne demokratije iz Sarajeva, Komniteta slijepih žena iz Sarajeva, Mosta Višegrad, Duvanjke iz Tomislavgrada, Žena BiH , Gender centra Federacije BH, Budućnost iz Modriče kao i brojni mediji. I tada smo bili pozvali sve članioce KtK mreže u BIH kao i organizacije koje imaju svoje sigurne kuće.

Tada smo u želji da upoznamo koliginice iz Federacije kao i njihove političarke prezentovali planirane i ostvarene rezultate aktivnosti u pravcu sistemskog rješavanja finansiranja sigurnih kuća u RS. Na našu radost naišli smo na topao doček i zahvalnost kod svih prisutnih jer smo inicirali i pokrenuli ove aktivnosti i što smo i njih pozvali kako bi isto uradili u Federaciji. Tada je napravljen dogovor šta da se uradi da se i u Federaciji pokrene ovo pitanje. Koleginice iz Medike najavile su da naredno okupljanje po ovoj temi će oni organizovati u Zenici za FBiH.

12.12. 2007. u Bnja Luci održan je IV okrugli sto na kome je novinarka i dugogodišnja aktivistica ženskih pitanja Anđa Ilić bila uvodničarka. Praktično svaki naš okrugli sto bio je sastanak na kome smo informisali jedne druge o postignutim aktivnostima i ostvarenim rezultatima kao i o daljim planovima. Tako da smo bili u toku da su dopune i izmjene Zakona o zaštiti od šporodičnog nasilja predložene na dnevni red i da se čeka kada će se stvarno i naći na Narodnoj Skupštini. Jako je bilo važno imatri prave informacije i u pravo vrijeme kontaktirati i lobirati da se usvoje adekvatni prijedlozi a ne da se prepusti slučajnim akcijama.

18,12. 2007. održali smo V okrugli stoi u Sarajevu, drugi po redu planirani u Sarajevu kako bi izvjestili o našim aktivnostima i rezultatima i da bi smo vidjeli šta su koleginice u Federaciji od predhodnog okruglog stola do tada postigle. Na ovom okruglom stolu uvodničarka je bila Dubravka Kovačević, a od 29 osoba najviše je bilo političarki i NVO koje nisu bile članovi KtK mreže kao i Gender centar Federacije BiH. Lijepo je bilo saznati kako su se koleginice organizovale i da su uspjele da uvrste 200 000 KM u budget za sigurne kuće za 2008. godinu. I ako se radi o jednokratnoj podršci ali važno je istaći jer je incijativa potekla sa našeg predhodnog okruglog stola.

27.12.2007. godine održačli smo završni VI okrugli sto u Banja Luci na kome je bilo prisutno 20 osoba a uvodničarka je bila Gordana Dukić, narodna poslanica RS ujedno i članica Odbora jednakih moigućnosti. Po prvi put bili su i predstavnici Gender centra RS. Tada smo raspravljali o aktuelnoj situaciji, prijedlozima u okviru dopuna i izmjena Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja koji nažalost nisu u onoj formi koju mi predlažemo već da treba da finansiranje sigurnih kuća bude obaveza opština i gradova i ako je i Odbor jednakih mogućnostti poslao Narodnoj Skupštini zaključke od 18. juna u kome praktičnoi delegiraju naš model. Nažalost, glavna kočnica su Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, Ministarstvo porodice, omladine i sporta i Gender centar koji se ponaša više kao vladino tijelo nego kao tijelo uspostavljeno za jednakopravnost polova.

Svi učesnici okruglih stolova su nam bili vrlo kvalitetna grupa za “pritisak” kjoja je zaista ispunila naša očekivanja i više od toga.

 

Kampanje

U toku izvještajnog perioda vodili smo dvije kampanje u pravcu podrške realizacije sistemskog rješavanja finansiranja sigurnih kuća. Kampanje su obuhvatile dvije TV emisije koje su bile usmjerene na aktivnosti u pravcu obezbjeđivanja sistemskog rješavanja sigurnih kuća (25.06. I 12.12.2007.). U prvoj emisiji samo je naša predstavnica i voditeljica bila a u drugoj je bilo gostovanje u živo zajedno sa Anđom Ilić i sa brojnim prilozima i anketama Centra jevane bezbjednosti Trebinje, Centra za socijalni rad Trebinje, tužilaštvo kako bi se stvorila stvarna slika o potrebama za smještajem u sigurne kuće.

Kampanje su uključile anketiranje, javne nastupe, letke i uličnu manifestaciju na kojoj su aktivistice obučene u majice sa jasnom porukom “Kaži da sistemskom finansiranju sigurnih kuća” dijelile letke/pamflete građanima uz podršku lokalnih medija. Kako je pitanje delegirano prema Narodnoj Skupštini okosnica naših aktivnosti su bile usmjerene na “pritisak” javnosti prema vladinim strukturama kako bi pokazali da to nisui samo naši stavovi već da su to stavovi građana RS gdje većinsko biračko tijelo predstavljaju žene koje su i najčešće žrtve porodičnog nasilja. Imali smo više nastupa na lokalnim radio stanicama i TV prilozima što je svakako doprinjelo i formiranju mišljenja javnog mijenja na ovu temu.

 

Edukacija žena političkih aktiva Izborne jedinice 6

U okviru ove aktivnosti organizovali smo ukupno 8 jednodnevnih seminara i to po dva u opštinajma Trebinje, Foča, Ljubinje i Bileća. Izborna jedinica 6 ima ukupno 12 opština i to Trebinje, Ljubinje, Berkovići, Kalinovnik, Čajniče, Rudo, Višegrad, Nevesinje, Gacko, Bileća, Foča I Novo Goražde, mi smo odlučili da u jednu opštinu pozovemo žene političkih aktiva iz više opština kako bi imali adekvatan broj grupe za organizovanje fokus grupe, tj. u prosjeku po 25 učesnica. Na ove aktivnosti pozvali smo sve političke partije odnosno njihove aktivistkionje Izborne jedinice 6, koja ima ukupno 18 političkih partija. Kako su neke od planiranih učesnica odbornice pri Opštinama u Istočnoj Hercegovini, iskoristili smo to za pokretanje manjih akcija u lokalnim zajednicama koje su same žene identifikovale. Tako da je u nekim opštinama pokrenta incijativa o uspostavljanju opštinskih komisija za ravnopravnost polova upravo kao rezultat sa ovim seminara (npr. u Trebinju). Naravno, ovim njihovim incijativama u lokalnoj zajednici , naša organizacija je pružiti punu podršku i pomoći kod lobiranja opštinskih vlasti ali i u djelu dostavljanja materijala i drugih akata koji su bili važni za same članove komisija. Pokazalo se da žene zaista imaj male mogućnostti da se edukluju u dijeliu javnih nastupa jer po njihovim iskazima uglavnom njihove muške kolege idu na sve mitinge pogotovo u druge veće opštine. Tako da žene u malim opštinama kao što su to sa ove Izborne jedinice su u neravnopravnom položaju po svakom osnovu uključujući i proctor na medijama ali negdje svjesne svog ne iskustva i same izbjegavajku javne nastupe. Zbog toga rad sa njima na teme :

  • „Žena u politici“
  • „Lobiranje, zagovaranje i izgradnja vlastitih kampanja “
  • „Javni nastup i odnosa sa medijima“
  • „Praktični dio, pripremanje i organizovanje konkretnih akcija“

je bio od velikog značaja za njih same. Posebno je važno istaći da je edukator na prve dvije teme bila g-đa Dušanka Majkić koja se nalazi na najvećoj političkoj funkciji u RS koju ima žena političarka. Tim više što je u pitanju dugogodišnja vrlo iskusna i spoosobna političarka koja je dosta praktično prvenstveno prenosiula svoja i dobra i loša iskustva po zadatim temama. Treću temu je obrađivala klinički psiholog, dugogodišnja aktivistica i političke partije i Ženskog centra Ljiljana Špuran Knežević koja je zaista na vrlo elokventan način približila medije političarkama oslobodivši ih prvobitnog straha, stida, treme i otpra. Četvrtu i ujedno završnu temu o zajedničkim akcijam i planiranju u lokjalnoj zajednici vodila je koordinatorica projekta Ljiljan Čičković i to je uglavnom svođeno na realne i praktične akcije po imenovanju samih žena.

10.02. 2007. u Trebinju je održan prvi jednodnevni seminar na kome je prisustvovalo 33 osobe a drugi je održan 03.03. na kome je prisustvovalo 33 osobe.

17.02. 2007. u Ljubinju je održan prvi jednodnevni seminar na kome je prisustvovalo 18 osoba a drugi je održan 04.03. na kome je prisustvovalo 21 osoba.

01.04. 2007. u Bileći je održan prvi jednodnevni seminar na kome je prisustvovalo 28 osobe a drugi je održan 02.04. na kome je prisustvovalo takođe 28 osoba.

19.05. 2007. u Foči je održan prvi jednodnevni seminar na kome je prisustvovalo 25 osobe a drugi je održan 20.05. na kome je prisustvovala ista grupa.

 

Panel diskusije

Pošto smo imali posjetu 02.05. od strane predstavnika SID- e g-dina Joakima Molandera i predstavnica KtK kancelarije iz Sarajeva i tom prilikom smo imali sastanaka sa predstavnikom opštine Trebinje, Načelnikom g-dinom dr Dobroslavom Ćukom. Tom prilikom predstavnici SIDE su iskazali interesovanje za finansiranje izgradnje objekta sigurne kuće u Trebinju ukoliko bi opština Trebinje iskazala spremnost da preuzme troškove funkcionisanja iste. Na insistiranje našeg načelnika urađena je studija opravdanosti potrebe za sigurnom kućom koju jue radio Centar za socijalni rdad Trebinje k0oja je pokazala potrebu ali ne i prioritet rada iste. Bez obzira na naša nastojanja do danas nije urađeno nijedan bitniji korak u tom pravcu. Prilikom usvajanja studije opravdanosti 05. i 06. 1. 2007. u okviru Skupštine Opštine Trebinje naša predstavnica je dobila poziv za učestvovanje na Skupštini gdje se obratila odbornicima opštine Trebinje sa jasnim zahtjeviom i stavovima da se usvoji kao prioritet i da se odbaci prijedlog Studije o korištenju stana kao mjesta prihvatilišta žrtava porodičnoig nasilja. Iz tih trazloga obratili smo se i Vama za dopunski projekat kojim smo obišli sve opštine Istočne Hercegovine. Cilj svih ovih panel diskusija je lobiranje predstavnika lokalnih zajednica Istočne Hercegovine (Načelnici, odbornici, opštinske komisije za ravnopravnost polova, centri za socijalni rad, policije, tužilaštva, medija) kako bi se stvorila pozitivna politika u pravcu uspostavljanja regionalne Sigurne kuće za žrtve porodičnog nasilja u opštini Trebinje. Panel diskusije su izazvale veliko interesobvanje i pažnju svih gore navedenih predstavnika u svakoj opštini Istočne Hercegovine i to u 10. 12. 2007. Trebinju (36 učesnika), 26.12.2007. u Gacku (15 učesnika), 25.12.29007. u Bileći (27 učesnika), 28.12.2007. u Ljubinju (17 učesnika) , 29.123. 2007. u Berkovićima (20 učesnika) i 31. 12. 2007. u Nevesinju (15 učesnika). Ono što je evidentno za sve učesnike su stavovi koji su ohrabrili našu organizaciju da se nalazi na pravom putu i da imamo njihovu punu podršku. Njihovi stavovi su da je sigurna kuća potrebna i da treba da bude regionalnog karaktera, da će se svi zalagati shodno svojoj profesiji da se realizuje. Načelnikm Opštiner Berkovići je predložio da ovo pitanje delegiramo Savezu opština Istočne Hercegovine kako bi smo za njenu izgradnju dobili novčana sredstva. U izvještajnom periodu prisustvovali smo seminaru Outcome mapping u organizaciji KtK od 04. 04. do 06. marta ove godine u Sarajevu. U toku izvještajnog perioda imali smo posjetu Tanje Ignnjatović koja je pripremala evaluaciju naše organizacije.