Indeks članaka

"SAMO SVOJA"

U okviru ovog projekta, podržanog od švedske organizacije Kvinna till Kvinna, koji je regionalnog karaktera jer obuhvata cijelu Istočnu Hercegovinu tj. 6 njenih opština (Bileću, Nevesinje, Gacko, Ljubinje, Berkoviće i Trebinje), uporedo su se održavale 4 aktivnosti:

  • Okrugli stolovi po Istočnoj Hercegovini;
  • Doktor ponedjeljkom;
  • Pravna pomoć i zastupanje pred sudom i
  • Psiho-socijalna podrška.

Aktivnosti doktor ponedeljkom i psiho-socijalna podrška su, na osnovu iskustva iz 2004 godine, produžene jer su se pokazale kao vrlo korisne i neophodne za osnaživanje i ohrabrivanje žena na ovim prostorima. Koliko smo bili uspješni dokaz je i drastično povećanje prijava nasilja policiji od strane same žrtve nasilja. U  2001  prijavljeno je  5 slučajeva, u 2002 - 11 slučajeva , u 2003 - 15 slučajeva, u 2004 - 18 slučajeva, a u 2005 - 28 slučajeva. Podaci se odnose na opštinu Trebinje, u drugim opštinama Istočne Hercegovine nije došlo do značajnijih odstupanja. Policicji je omogućena i edukacija na temu "Multidisciplinarni pristup  suzbijanja porodičnog i drugih vidova nasilja nad ženama i djecom" koju je sprovela NVO "Medika" iz Zenice uz naše partnerstvo. Ovome rezultatu je svakako doprinjele novouspostavljena aktivnost pružanja besplatne pravne pomoći i zastupanja pred sudom, ali i Okrugli stolovi koji su napravili vidljivijim naše aktivnosti i rezultate i širili informacije o zakonodavnim mogućnostima zaštite žena od različitih vidova nasilja nad njima (Zakon o ravnopravnosti polova, Krivični zakon RS, Porodični zakon RS, prednacrt i nacrt Zakona o zaštiti od porodičnog nasilja).

  • Okrugli stolovi

U izvještajnom periodu održano je 12 Okruglih stolova u 6 opština Istočne Hercegovine, i to u svakoj opštini po dva na teme: "Ženski centar juče, danas, sutra..." i "Ženska ljudska prava i trenutna važeća zakonska regulativa u RS koja tretira nasilje u porodici".  Na Okrugli stolovi je prezentiran rad i dosadašnji rezultati Ženskog centra, što je izazvalo veliku pažnju ne samo građana već i predstavnika institucija koji su prisustvovali njima, doživljavajući našu organizaciju kao ozbiljnog partnera na polju borbe protiv nasilja nad ženama. Na Okruglim  stolovima učestvovali su opština, policije, centara za socijalni rad, zdravstva, medija, NVO-a, škola, vrtića, tužilaštva, suda, članova opštinskih komisija za ravnopravnost polova i građani. Okrugli stolovi su se održani u Trebinju 26.02. 2005.godine, u Ljubinju 31.03. 2005. godine, u Bileći 28.04.2005. godine, u Nevesinju 30.06. 2005. godine, u Berkovićima  07.09.2005. godine  i u  Gacku 13.09.2005. godine, i na njima su prisustovale 134 osobe. Na ovim Okruglim stolovima prezentirani su i rezultati Sporazuma o saradnji i Protokola koje je naša organizacija potpisala sa 18, uglavnom vladinih institucija u opštini Trebinje. Okrugli stolovi na temu "Ženska ljudska prava i trenutna važeća zakonska regulativa u RS koja tretira nasilje u porodici", održani su u  Trebinju 05.03.2005. godine , u Bileći 19.05.2005. godine, u  Nevesinju 25.07.2005. godine, u Gacku 26.07.2005. godine, u Ljubinju 03.11.2005. godine  i u  Berkovićima 09.11.2005 godine, a njima je ukupno prisustovala 101 osoba.

  • Psiho-socijalana podrška

Tim za ho-socijalne osim pojedinačnog i grupnog rada u prostorijama Ženskog centra svakog utorka i petka od 15 do 18 časova, u više navrata pužao je usluge i na terenu. Ovom timu ukupno se obratilo 98 žena, mnoge u više navrata, a neke su učestvovale i u grupnom radu. Nerijetko su se organizovali zajednički sastanci između ovog tima, advokatica i doktorice u prisustvu same žrtve, ili pak bez nje , ukoliko je to konkretni slučaj zahtjevao. U predhodnoj  godini došlo je do značajnog osvješćenja i žrtava i njihovih članova porodice ili prijatelja pa su se u više navrata i očevi i muški prijatelji obraćali našoj organizaciji tražeći pomoć za svoje bliske srodnike ili prijatelje - žene.

U prosjeku, na mjesečnom nivou, pomoć je zatražilo 15 do 23  osobe . U 95% slučajeva  pomoć su zatražile žene, žrtve porodičnog nasilja, i po pravilu su se obraćale u više navrata zbog složenosti problematike. U prosjeku svaka od njih ima po dvoje djece.  Oko 50% klijentkinja su permanentni korisnici različitih vrsta usluga koje pruže Ženski centar. U slučajevima u kojima je to bilo opravdano i moguće radili smo i sa ostalim članovima porodice, najčešće prilikom kućnih posjeta koje su obavljanje van ovih termina.

Nije rijetkost da, u posljednje vrijeme, pomoć za prevazilaženje nasilja u porodici zatraže i djeca starije životne dobi, jer nažalost, nasilje u porodici susreće se i u porodicama sa dugim porodičnim stažom u kojima je "borba za moć", već vremešnih supružnika pretočena u nasilje . Nerijetko nasilje postaje i generalizovano ponašanje tj. ponašanje karakteristično za cjelokupni porodični sistem i sve njigove podsisteme. U ovakvim slučajevima pokušavano je raditi sa cijelom porodicom. U izvještajnom periodu kontiruirano je radjeno sa pet ovakvih porodica, a one će i u perspektivi, zbog složenosti problema, biti tretirane kroz individualne i grupne aktivnosti. Rad sa dvije porodice urodio je pozitivnim rezultatima  poslije par mjeseci kontinuiranog rada sa cijelom porodicom i uključivanjem i drugih aktera u zajednici. Moramo napomunuti da su, ipak, rijetki slučajevi u kojima se cijela porodica pridobije za saradnju,premda takav rad daje najbolje rezultate. Mnogo češće pomoć prihvata dio porodice, po pravilu to su žene žrtve nasilja i djeca.

Svake prve subote u mjesecu, odvija se grupni rad, odnosno sastaju se grupe za samopomoć . To su grupe od 5 do 7 žena koje uz stručnu pomoć psihologa i socijalnog radnika prerađuju negativna iskustva, stavljaju doživljeno u novi okvir , te kroz razmjenu iskustava i uzajamnu podršku jačaju lične kapacitete.

Ističemo da je ovaj tim, rukovodjen profesionalnim principom - klijent u centru pažnje- sve aktivnosti planirao u skladu sa izraženim potrebama klijenata i uz njihovo direktno uključivanje u planiranje aktivnosti. Zbog toga smo se i odlučili da pomoć pružano i u porodici jer jedan broj klijenara nije želio da eksternalizuje svoj problem i insistirao je da im se pomć pruži u kući. Primjenjujući principe sistemske poroidične terapije u ovim slučajevima , uglavnom, je tretiran cijeli porodični sistem kroz više seansi.

Veliki napori, i u izvještajnom periodi, ulagani  su  na razvoj mreže aktera , jer je dobra saradnja sa školama, zdravstvaenim ustanovama, radnim organizacijama, kao i MUP-om, Tužilaštvom i sudovima, od izuzetnog značaja za postizanje dobrih rezultata u radu.

U izvještajnom periodu održana su dva okrugla stola o položaju žena u Trebinju i sagledavanju mogućnosti za veću afirmaciju žena. Ove aktivnosti za cilj imaju i regrutovanje novih snaga Ženskog centra koje će svojim djelovanjem doprinijeti polnoj ravnopravnosti, kao i razvijanju empatičnosti za sebe i druge, a sve u cilju stvaranja uslova života dostojnih  svakog čovjeka.

Kako su sve naše aktivnosti regionalnog karaktera, da bi smo bili bliži svojim korisnicama/cima, otvorili smo područnu kancelariju u Bileći čiji prostor nam je obezbjedila Opština Bileća.  

  • Pravna pomoć i zastupanje pred sudom

U toku ovog perioda advokatice su imale 71 poziv po pitanju porodičnog nasilja,  žene su putem telefona zatražile savjet zbog porodičnog nasilja uglavnom informacije u vezi brakorazvodne parnice, dodjele djece, kao i o imovinsko - pravnim pitanjima. Od njih 71, 24 su zvale zbog informacija o krivičnom postupku u slučaju ili zbog prijavljivanja nasilja u porodici.  Lično je 47 žena i četiri muškarca došlioda se informiše o svojim pravima i da zatraže pomoć zbog porodičnog nasilja. Bilo je slučajeva nam se za pomoć obraćaju i povratnici.

Najčešće se nasilje dešava kada je nasilnik u alkoholiziranom stanju, ali ono što je zabrinjavajuće je sve veći broj nasilnika čije ponašanje ukazuje na duševno oboljenje. Većina žrtava koje su  se odlučile da prijave nasilje prijavljuje i da nasilnik posjeduje oružje.

U toku ove godine organizovana je posjeta Švedskoj, od strane Kvinne till Kvinne, gdje nam je u Štokholmu omogućena posjeta Kvinna tilll Kvinni i drugim organizacijama i institucijama kao što su policija, trauma centar, centar za muškarce i dr. Posjeta  nam je omogućila prenošenje dobre prakse iz Švedske i  prilagođene našim uslovima, njene primjene u radu naše organizacije i lokalne zajednice. (npr. od tehničkih detalja kako se čuvaju novinski članci,  o načina vođenja kapmanje do uvođenja crteža muškaraca i žena u rad domova zdravlja).

U više navrata imali smo posjete našoj organizaciji predstavnica Kvinna till Kvinna, iz  kancelarije u Sarajevu.