Indeks članaka

Tokom 2004. godine realizovani su sljedeći projekti:

"TRGUJMO ROBOM A NE LJUDIMA"

podržano od Star World Learning, project BATCOM – by ZONTA Internacional

Ovaj projekat je imao za cilj podizanje svesti kod omladine od 13 do 18 godina o pojmu trafikinga kao prevencija.Kroz interaktivne radionice kojih je ukupno bilo 18, predavanje je proslo 251 ucenika/ca sve tri srednje skole u Trebinju i 492 ucenika/ca sve tri osnovne skole u Trebinju sto ukupno cini 743 mlade osobe.Ono sto se pokazalo kroz ovaj projekat putem anketa je niska svjest o ovoj problematici kod ove kategorije sto se utvrdilo putem anketa. Njihov pocetni nivo znanja je zabrinjavajuci jer oslikava znanje ostalih omladine i njihovog godista a koji nisu bili obuhvaceni ovim projektom.Tim vise sto se Trebinje nalazi na tromedji BH sa Hrvatskom i Srbijom i Crnom Gorom a sa akcentom na tranziciju i siromastvo. O trgovini ljudima na ovim podrucjima nema zvanicnih podataka i ako postoje indicije koje su navedene i u ovim anketama gdje jedna od anketiranih na pitanje da li postoji problem trgovine ljudi kod nas odgovara:''Naravno,cak sam nacula da veliki broj zrtava trgovine prolazi ovuda''.Oko 98% anketiranih smatra da postoji trgovina ljudima i u nasoj zemlji.Sve ovo nam govoi o bitnosti preventivnog djelovanja kao i o potrebi podizanje svjesti kod upravo ove ciljane kategorije jer su oni najcesce zrtve trafikinga. Ovaj projekat je zaintrigirao javnost kao i omladinu koja je izrazila zelju za nastavkom ne samo kroz radionice, seminare i javne debate vec i kroz medijske tematske cjeline koje bi se bavile ovom problematikom. Sta vise oni to navode kao jednu od mjera koje bi se trebale poduzeti u cilju zaustavljanja trgovine ljudima. Smatramo da je projekat pomogao svima od omladine, roditelja, institucija koje se bve ovom problematikom (u prvom redu policije jer na ovaj nacin se vrsi prevencija) do nase organizacije koja je na ovaj nacin razvijala svoje kapacitete i sama ucila o ovoj problematici. Uspjesnost je insistiranje direktora II O.S. da sva djeca prodju ove radionice jer je prepoznao vaznost istih i velicinu problema.

Ovaj projekat nam je pomogao u našem radu što je učvrstio postojeću saradnju sa školama i policijom. Takodje je napravio sponu sa djevojcicama i djecacima iz ovih skola koji su nam se poceli obracati za razne aktivnosti-pomoci kao i za savjete sto je svakako veliki rezultat.

Naime, aktivnosti iz ovog projekta se kao modeli dobre prakse prenose i na druge sredine regije Hercegovine (ruralna područja Trebinjske, Čapljinske opštine i opštine Ravno kao i u škole u opštinama Nevesinje, Bileća i Ljubinje) kroz novi projekat "Stop trgovini ljudima" finansira Američka ambasada iz Sarajeva jer kroz posjetu našoj organizaciji i kroz upoznavanje sa aktivnostima i rezultatima projekta "Trgujmo robom a ne ljudima", ovaj metod rada prepoznali kao bitan način preventivne borbe protiv trgovine ljudima kroz edukaciju upravo ciljanih grupa trafikera tj. mladih djevojaka. Takođe materijale koje smo kroz BATKOM Projekat dijelile učesnicima tih radionica kao i ankete će mo i u ovom novom projektu dijeliti u navedenim opštinama po školama i ruralnim područima.


"ZNANJEM PROTIV BOLESTI OVISNOSTI"

podržano od strane SHL

Projekat se realizovao kroz 10 intenzivnih radionica, koje su održane na sledeće teme "Kako prepoznati osobu koja upotrebljava psihoaktivna sredstva", "Značaj primarne prevencije", "Izrealizuj svoje kapacitete" i "Slika o sebi – jačanje samopouzdanja", sa predavačem kliničkim psihologom Ljiljanom Špuran – Knežević. „Kako pomoći porodici“, „Promovisanje zdravih stilova života“, a radionice sa doktorkom Brankom Vujović su „Nikotinizam“, 16.05.2004. god. na temu „Alkoholizam“, „Upotreba psihoaktivnih supstanci (marihuana i sl.) i „Liječenje osoba PAS“. Ove radionice je prošlo 30 učenika osmog razreda I Osnovne Škole u Trebinju. Od ovih učenika smo saznali da su bili upoznati sa ovom problematikom ali ne u dovoljnoj mjeri, tako da su im ove radionice veoma pomogle, jer su saznali veliki broj korisnih informacija koje će im biti, kao što su sami istakli, od vekog značaja. Zbog malog prostora u Ženskom centru sa djecom je rađeno u dvije grupe.


"STOP TRGOVINI LJUDIMA"

podržano od strane Američke ambasade

Kao primjer dobre prakse predhodnog projekta “Trgujmo robom a ne ljudima”, pogotovo zbog iskazanog interesovanja direktora, djece i nastavnika, kao i zbog konkretnih životnih priča, ovaj projekat je prenešen u druge gradove Hercegovine (Bileća, Nevesinje, Ljubinje, Ravno i Čapljina) kao i u 4 MZ u Trebinju, gdje je ukupno edukaciju prošlo 1417 osoba (omladine i stanovništva ruralnih područja). Do sada smo ukupno uradili 68 radionica na temu trafikinga. Dio smo mreže RING, a učestvovali smo i u donošenju minimalnih standarda za sheltere za trafiking kao i sa sugestijama prema Državnom koordinatoru za izradu Akcionog plana za borbu protiv trgovine ljudima -2005. god.


"PRVI KORAK"

podržano od Ambasade Velike Britanije tj. od DFID-a.

Ovaj projekta je omogućio realizaciju Kreativnog centra za djecu koji je fokusiran na djecu žrtve porodičnog nasilja ali je otvoren i za svu ostalu djecu u cilju njihove socijalizacije. Otvorene su uz pomoć i Španskog Crvenog Krsta sekcije Slikarska, muzička, fotografska i glumačka. Međutim zbog nepostojanja sredstava za zakup prostora i za opremu, ove aktivnosti su se odvijale u učionici I O. Š. U Trebinju i to samo vikendom. Ova aktivnost je prenešena i na 2005 god. Ukupan broj djece žrtava porodičnog nasilja je 23 a ostalih 54 koji su bespaltno koristili ove sekcije.

U okviru ovog projekta potpisian je Sporazum o saradnji u cilju organizovane borbe protiv nasilja u porodici i adekvatnije podrške prema žrtvi porodičnog nasilja između MUP, CJB, CZSR, Doma zdravlja, Opštine Trebinje, Javnog tužilaštva, medija (uključujući i TV jedinicu u Trebinju), svih osnovnih i srednjih škola, svih vrtića i Crvenog Krsta sa našom organizacijom. Mi smo jedina organizacija u BH koja je do ovog momenta uključila ovoliki broj različitih organizacija i institucija u zajedničku borbu protiv nasilja u porodici.

  1. Vlada RS je donirala sredstav u iznosu od 70.000 KM za kupovinu Sigurne kuće za žrtve porodičnog nasilja , koju smo od tog novca i kupili ali ne u obliku koji bi omogućio da prati standarde koji su u toku izrade tako da smo u fazi namicanja sredstava za njeno renoviranje i funkcionisanje.

  2. "Iste mogućnosti za sve" je podržan od strane Kanadske ambasade

U okviru ovog projekta, kako je i bilo predvidjeno, odrzano je 16 radionica u 4 ruralne mjesne zajednice (u daljem tekstu MZ) u opstini Trebinje. Na teme:

    • “Reproduktivno zdravlje”

    • “Zenska ljudska prava”

    • “Obrazovanje i socijalni status zena, porodicno pravo i porodicni odnosi”

    • “Znacaj aktivnijeg ucesca zena u politici”.

Starosna struktura ucesnika radionica je uglavnom srednje zivotne dobi I bila su zastupljena oba pola sa akcentom na zene.

Ove radionice su prosli uglavnom ista grupa seoskog stanovnistva MZ Petrovo Polj, Lastva, Dobromani I Ljubomir sto govori da smo ih uspjeli zainteresovati i kroz ovaj period odrzati njihovu paznju i interesovanje. Moram istaci da smo naisli na veoma malu svijest i znanje iz gore navedenih tema. Ljudi nisu bili upoznati sa osnovnim ljudskim pravima, ni sa postojanjem Zakona o ravnopravnosti polova niti sta on donosi. Kroz razgovore sa stanovnistvom dosli smo do podataka o prisutnosti nasilja u porodici, o zapostavljenosti ruralnih MZ, o visokom stepenu siromastva kao i o tome da zene svoje zdravstvene potrebe uveliko zanemaruju. Kroz razgovore sa njima Vam izloze svoje zdravstvene probleme a kad ih doktorka pita da li su se obracali nekome zbog njih uglavnom je odgovor negativan pravdajuci se nedostatkom vremena ili novca. To nam govori da nase zene jos uvijek sebe stavljaju na zadnje mjesto potreba u okvirima svojih domacinstva. U nekoliko navrata u okvirima teme o zenskim ljudskim pravima doslo je do zucnih potpuno suprotnih stavova izmedju muskaraca i zena o pravima i obavezama zena sto govori da ce morati proci dosta vremena dok zazivi svijest o ravnopravnosti polova. Naravno, muskarci u potpunosti zastupaju partrijahalne stavove od toga na kome imovina da se vodi do ko treba da donosi odluke u okvirima porodice ali i drustava u cjelini. Kroz ove radionice saznali smo njihove potrebe kao i probleme sa kojima se susrecu.

Smatramo da smo kroz ove radionice ostvarili cilj ovoga projekta a to je informisanje stnovnistva ovih MZ o gore navedenim temama da bi smo uticali na podizanje svijesti o zenskim ljudskim pravima. Primjeti li smo da je ostvaren mnogo veci efekat kod zena u nacinima razmisljanja u odnosu na muskarce o ovim temema jer je primjeceno veliko interesovanje kod zene o tome sta donosi Zakon o ravnopravnosti polova dok su muskarci uglavnom skepticni i negiraju bilo kakvo postojanje diskriminacije po polu.

Svjesni smo da je uticaj na podizanje svijesti dugorocan proces ali smo ipak i kroz ovako kratak period uspjeli da uticemo na neke zene da zatraze pomoc kod ljekara, neke smo ukljucili u nase programe pruzanja podrske zrtvama porodicnog nasilja koje smo prepoznali kao takve( 7 djece i 4 zene).


"ETNO NASLIJEĐE ISTOČNE HERCEGOVINE KAO DIO EVROPE"

podržano od strane EU u BH

Skup su organizovali Udruženje za pomoć djeci i ženama žrtvama porodicnog nasilja Ženski centar Trebinje u partnerstvu sa NVO Eko Herc Trebinje . Ovu manifestaciju koja se dešava prvi put u ovom regionu je svečano otvorio ambasador Evropske unije , gospodin Michael Humphreis , nakon koktela organizovanog u njegovu čast. . Nakon srdacnog pozdrava , ambasador je *odrzao govor* koji je imao vrlo jasnu poruku . Festival je održan od 7. do 9. maja 2004. godine Svaki dan je posvećen jednoj vrsti aktivnosti : kulture , sporta, i izložba nacionalne baštine / tradicionalnih rukotvorina . Svaki manifestacija bila veoma interesantna za sve medije .


“ŽIVJETI ZDRAVIJE I SIGURNIJE”

podržano od strane UMCOR-a

Na osnovu pređašnjeg iskustva i kroz prikupljene informacije na terenu o potrebama žena, naša organizacija je odlučila da napravi projekat sa ciljem da se podigne nivo zdravstvene edukacije žena koje žive u ruralnim područjima , da im se objasni značaj posvećivanja pažnje njihovom sopstvenom zdravlju i upoznati ih sa njihovim pravima iz oblasti socijalne zaštite . Odlučili smo da organizujemo interaktivne edukativne radionice u pet mjesnih zajednica ili ruralnim područjima . Razlog za ovu vrstu potrebe( radionice) je da žene , posebno one koji žive u ruralnom području , nemaju vremena ni mogućnosti da se informišu o važnosti ovih pitanja . Njihov nivo znanja o ovim temama je veoma nizak i vrlo često ni ne shvataju ( ne znaju) koja prava oni imaju u oblasti socijalne zaštite . Predavači za ove edukativne radionice izabrani su na osnovu njihovog senzibiliteta za pitanja žena koje su zapostavljene , čak i iz sebe , ali i na osnovu njihove stručnosti za ove teme : " Reproduktivno zdravlje žena i najčešće bolesti reproduktivnih organa ", " Kardio-vaskularne bolesti i tumori - najčešći uzroci smrti žena , " Tihe ubice : dijabetes, gojaznost i visok krvni pritisak " i " Ženska prava u oblasti socijalne zaštite i kako da ostvare ista u lokalnoj zajednici ".


"SAMO SVOJA"

podržano od Kvinna till Kvinna

U kome su sprovedene tri uporedne aktivnosti:

  • edukacija o reproduktivnom zdravlju

  • tim psiho-socijalne podrške i

  • javne tribine kao i dvije radio emisije.

Edukacija o reporduktivnom zdravlju

Svakog ponedeljka , tokom projektne godine , u periodu izmedju 13h i 17h doktorka Vujović Branka bila je prisutana u kancelarijama Zenskog centra u cilju pružanja savjeta iz oblasti zdravstva .

Iako je bilo planirano da pruži savjete iz oblasti reproduktivnog zdravlja , žene su dolazile sa različitim potrebama i različitim zdravstvenim problemima , tako da je ljekar davao savjete o simptomima i lijekovima za dijareju, alergije, ujede insekata, zaštitu od sunčanice, kao i u vezi gripa i različitih oblika virusnih bolesti koje su bile prisutne kroz ovaj period itd.Međutim akcenat je bio na najčešćim ženskim bolestima kao što su: rak grlića maternice, rak dojke, srčana oboljenja, dijabetes , gojaznost i holesterol . Važno je napomenuti veliki broj žena koje su tražile savet o dojenju i kontracepciji. Primećeno je da postoji veliko interesovanje za kontracepcionu pilulu koja se zove "pilula za dan posle" , što ukazuje da samo mali broj žena koristi preventivne metode kontracepcije. Takođe je primećeno da veliki procenat žena su pušači, čak više nego muškaraci.

Ukupan broj žena koje su tražile savjet od ljekara u kancelariji je 372, a preko telefona 57. Te žene koje su tražile savjet su obično oko 35 godina i starije, imali smo više posjeta žena u drugoj polovini projektne godine

Tim za psiho - socijalnu podršku

Tim za psiho-socijalnu podršku, koji se sastoji od diplomirane socijalne radnice Danice Rašović i diplomirane kliničke psihologinje Ljiljana Špuran - Knežević, bio je prisutan u kancelariji Zenskog centra svakog utorka i petka od 3 do 6 časova u cilju pružanja pomoći, podrške i davanja informacije onim ženama koje bi to tražile..

Ukupan broj žena koja je su se obratile za različite oblike podrške je 292 , mnoge od njih dolazile su vise puta. 47 žena došle su u našu kancelariju zbog nasilja u porodici od strane svojih muževa, ali mnogo veći broj žena je tražilo pomoć preko telefonske linije, ne želeci da se identifikuju.Prema našim korisnicima (naše korisnice su nam rekle) ,većina njih nisu tražile podršku u drugim institucijama .

Žene nisu dolazile samo tokom planiranog vremena za rad ovog tima, već su dolazile u bilo koje doba dana. Vrlo često, na zahtev žrtve, kordinator je morao da razgovara sa njima kao prvi kontakt. Ovi prvi kontakti bili su često u lokalnom caffe baru (na zahtev žene , jer je prvi kontakt najvažniji kao i to da se osećaju bezbjedno kada su se konačno dovoljno ohrabrile da razgovaraju sa nama .

Bilo je situacija kada bi psiho - socijalni tim napustio mjesto svog redovnog rada (Centar za socijalni rad) kako bi došao do kancelarija Ženskog centra i obavio razgovor sa žrtvom. Tim je takođe otišao direktno na terenu 9 puta u porodicame i koristio je i Centar za socijalni rad da bi pokušao da doprinese rešavanju konflikata.

Takođe se desavalo da maloljetna deca dođu da prijave nasilje nad njima od strane drugog lica, a jednom je muž koji je bio nasilnik došao u nase kancelarije i pitao da li bismo mogli da mu pomognemo da dobije starateljstvo nad svojom decom. U jednom slučaju, kada žrtva dosla da zatraži pomoć u našu kancelariju, dosao je i njen suprug koji je nasilan i mi smo onda radili sa žrtvom i nasilnikom u isto vreme.

U proseku , svaka od žrtava ima troje dece, a u 30 % slučajeva deca su direktne žrtve, a u 70% nisu bile direktne žrtve, jer se sve dogodilo pred njihovim očima. Takođe imamo podatke o nekoliko slučajeva gde je majka bila nasilna prema svojoj deci .

Grupni razgovori sa zrtvama porodicnog nasilja:

Tim za psiho-socijalnu podršku radio je individualno sa žrtvama sa ciljem da ojačaju svoju ličnost ,takodje su organizovali , tokom projektne godine , grupe za diskusiju na sledeće teme :

  • Ko su zrtve porodicnog nasilja – slika o sebi

  • Zrtve porodicnog nasilja – moja osećanja

  • Bijes i kako ga prevazići

  • Stres i kako ga prevazići

  • Vještine komunikacije

  • Vještine slušanja

  • Bijes i kako ga prevazići – \opustajuće vještine

  • Nasilna i ne nasilna komunikacija

  • Kako razumeti bolje sebe i druge

Mini škola feminizma:
Tim za psiho-socijalnu podršku takodje je organizovao mini školu feminizma za mlade žene starosti od 15 do 25 ,članove lokalnih NVO organizacija. Kroz mini školu feminizma prošle su 23 mlade žene. U prosjeku od 15 do 18 mladih žena učestvovalo je na radionicama .

Javna predavanja

U okviru ovog projekta smo organizovali 10 javnih predavanja pod sloganom "Žene glasajte za žene "

Na svim javnim predavanjima delili su se odgovarajući pisani materijali kao što je Zakon o ravnopravnosti polova, Zakon o lokalnoj upravi, naša brošura "Nasilje u porodici u opštini Trebinje".

Tokom svih ovih predavanja je postalo jasno da žene političarke nisu odgovarajuće; drugim riječima ne postoji rodna svjest unutar žena političarki o znacaju nasilja nad ženama .

Takođe je postalo jasno da "obične" žene ne vide ženska ljudska prava kao političko pitanje. One nisu zainteresovane za politička pitanja, posebno u pogledu žene i oni ne vide značaj rodno osetljivih političara .

Najvažnije je reći je da smo izrasli u važan faktor u oblasti kreiranja socijalne politike u lokalnoj zajednici i šire. Postali smo sve više i više prepoznatljive! Mi smo dio grupe za izradu programa za zaštitu dece od nasilja na državnom nivou u organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, učestvovali smo u radnoj grupi za izradu minimalnih standarda za žrtve trgovine u organizaciji drzavnog koordinatora BiH , mi smo prihvacene u članstvo CEI Mreže,mi smo pokrenuli incijativu za promjenu krovnog Zakona o putnim ispravama u korist roditelja koji su dobili staratljstvo nad djecom, učestvovali smo u obrazovanju grupe pravnih eksperata za izradu novog Zakona o zaštiti od nasilja, učestvovali smo u brojnim akcijama humanitarnog karaktera.